This is an open access article under the terms of the Creative Commons Attribution Licence (CC BY 4.0), which permits use, distribution and reproduction in any medium provided the original work is properly cited.

U radu su prikazani rezultati istraživanja dendroflore Gradskog parka na području grada Bihaća, koji je smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, podno planina Plješevice i Grmeč te brda Debeljača. Kroz njega protječu rijeka Una te njeni pritoci Klokot i Privilica. Tijekom florističkog istraživanja koje je provedeno na obuhvatnom području Gradskog parka u Bihaću, tijekom 2016. godine, zabilježeno je 80 svojti iz 30 porodica, s ukupno 663 jedinke. U parku dominiraju kritosjemenjače (66 svojti; 83 %), među kojima su dvosupnice (78; 97 %), u većoj mjeri zastupljenije nego jednosupnice (2; 3 %). Golosjemenjače su zastupljene s 14 svojti (17 %). S najvećim brojem vrsta ističe se porodica Rosaceae (10 svojti; 13 %) od ukupno 80 svojti. U pogledu habitusa (Erhardt et al., 2002.) dominiraju stabla (45 svojti; 56 %), potom slijede grmovi (32 svojte; 40 %), zatim penjačice (2 svojte; 3 %) i puzavice (1 svojta; 1 %). Listopadne svojte (60; 75 %) su zastupljenije od vazdazelenih (19; 24 %) i zimzelenih (1; 1 %). Najbrojnija svojta u parku je hibridna platana (Platanus x hispanica Münch) sa 115 jedinki. Prema geografskom podrijetlu alohtone svojte (42; 52 %) su zastupljenije od autohtonih (35; 44 %) i hibrida (3; 4 %). Od 42 determinirane alohtone svojte u invazivne spadaju tri (7 %), dok u egzote spada 39 svojti (93 %). Od 80 zabilježenih svojti, u kultivare spada 15 svojti (19 %), a u hibride tri svojte (4 %). U pogledu krajobraznih vrijednosti Gradski park u Bihaću, koji je izgrađen 1888. godine, veoma je bogat dendrološkim svojtama. Neke od njih potječu iz vremena podizanja parka. Navedeni objekt se ubraja u ljepše bosansko-hercegovačke parkove. Međutim potrebna mu je dodatna revitalizacija. Drveće i grmlje uglavnom ima dobre funkcionalne, estetske i oblikovne karakteristike. Parkovna infrastruktura je u vrlo dobrom stanju.

Thermal changes in water cause many metabolic changes that manifest themselves in physiological fish adaptations. The analysis of hematologic and biochemical blood parameters provides important information on environmental influences on the health status of fish. The hematocrit (HCT) (l/l), hemoglobin concentration (Hb) (g/l), mean corpuscular volume (MCV) (fl), mean corpuscular hemoglobin (MCH) (pg), mean corpuscular hemoglobin concentration (MCHC) (g/l) and red blood cells (RBC) (x1012/L) were analyzed. Animals were grouped into two groups: control (n=10) and experimental (n=16). The experimental fish were exposed to 28°C for 30 min. Puncture of the heart was done and the blood without anticoagulant was analyzed. During hyperthermia, an increase in hematological parameters was observed, except for MCV values that were low. Significant differences were established only for the number of erythrocytes and the hematocrit values (p<0.05). The results showed a decrease in MCV and an increase in the value of other erythrocyte parameters. Significant changes in the number of erythrocyte and hematocrit values were found. Some hematological parameters such as erythrocyte and MCV values are significant stress indicators and can serve us as important factors for physiological adaptations of fish. The carp shows excellent ability to adjust to temperature variations that can be seen through the analysis of hematological status.

No abstract

Usklađivanje privatnog života koji uključuje prije svega majčinstvo, brigu o djeci, kući i brojne druge obveze, i profesionalnog života koji obuhvaća obrazovanje, zapošljavanje, usavršavanje i posvećenost poslu, predstavlja iznimno složen problem s kojim se susreću žene na području rada i radnih odnosa. U današnje vrijeme žene su postale dvostruko ili višestruko opterećene. Pred njih se stavlja svojevrstan izbor između privatnog i profesionalnog života te ih se izlaže životnim izborima i izazovima koji nisu svojstveni muškarcima. Stoga žene radnice sve češće koriste minimum rodiljnog dopusta, a brigu o djeci, obitelji i domu prepuštaju drugim osobama ili ustanovama samo kako bi zadržale posao i omogućile profesionalno usavršavanje i napredovanje. Zbog konstantne izloženosti pritiscima i očekivanjima kako na planu privatnog, tako i na planu profesionalnog života istovremeno, kod žena radnica mogu se razviti određeni poremećaji i stanja koja u značajnoj mjeri mogu utjecati na njihovo mentalno zdravlje. Važeći propisi u Bosni i Hercegovini pružaju minimum prava, ali nedovoljno za uspostavljanje adekvatnog balansa između privatnog i profesionalnog života žena radnica.