No abstract

Prorogacija nadležnosti temelji se na autonomiji volje stranaka, gdje zakon ovlašćuje stranke da ugovaraju nadležnost suda koji najbolje odgovara njihovim potrebama, a sve to uz ispunjenje zakonom predviđenih pretpostavki. Sporazum stranaka kojim one određuju nadležan sud od velikog je praktičnog značaja i doprinosi pravnoj sigurnosti i efikasnijem rješavanju sporova, te utječe na neometano odvijanje međunarodne trgovine. U radu se razmatra prorogiranje mjesne nadležnosti u hrvatskom procesnom pravu te opći i posebni režim prorogacije u pravu Europske unije. Članak pruža uvid u pregled izmjena pravila o litispendenciji od Briselske konvencije do najnovijih izmjena uvedenih preinačenom Uredbom Brisel I 2012. Posebice se obrađuje problematika odnosa pravila o litispendenciji i pravila o prorogaciji nadležnosti, koja je bila jedan od ključnih razloga donošenja izmjena preinačenom Uredbom Brisel I 2012.

U radu se razmatra pitanje treba li priznati pravo na povjerljivu profesionalnu komunikaciju korporativnim pravnicima. Korporativni pravnici imaju neprocjenjivu ulogu u pružanju pravnih savjeta tvrtkama u predmetima koji zahtijevaju poznavanje poslovanja tvrtke. Takav savjet ne može se zamijeniti savjetom vanjskog pravnika koji nije toliko temeljito upoznat s organizacijom i poslovanjem tvrtke i tržišta na kojima je tvrtka aktivna. Kvaliteta savjeta korporativnog pravnika, njegova učinkovitost i vjerojatnost da će taj savjet biti zatražen može se jamčiti isključivo ako komunikacija do koje je došlo radi dobivanja ili davanja pravnog savjeta bude zaštićena pravom na povjerljivu profesionalnu komunikaciju.

<span>The paper presents the most important novelties proposed by the Law on Amendments of the Land Registry Act from 2013 and 2017, in particular the novelties in an individual correction procedure. The aim of this paper is to show the process of implementation of the individual correction procedure as an efficient institute to harmonize the land registry with the actual property status. Those changes were supposed to contribute to a simplify, speed up and reduce the cost of the process, in order to allow a wider range of interested entities – private interest of owners to update the status of their property, with the secondary purpose – public interest to harmonize the land registry with the real property situation.</span>

UVOD -PRAVNA PRIRODA BRISOVNE TUŽBEZaštita knjižnih prava u zemljišnoknjižnom postupku osigurana je podnošenjem redovitih pravnih lijekova, podnošenjem brisovne tužbe, te tužbe za ispravak. Takvu pravnu zaštitu pružaju odredbe Zakona o zemljišnim knjigama.1 Zaštita od nevaljanog upisa predviđena je i odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kod višestrukog ugovaranja otuđenja (tzv. kvazibrisovna tužba).2 ZV, osim vlastitim odredbama, upućuje na zaštitu knjižnih prava i na temelju odredbi zemljišnoknjižnog prava. Ako netko povrijedi vlasnikovo pravo nevaljanim upisom u zemljišne knjige, 1 Zakon o zemljišnim knjigama, Narodne novine, br. 91/96, 68/98,