Node centrality is one of the most frequently revisited network theoretical concepts, which got many calculation method alternatives, each of them being conceived on different empirical or theoretical network abstractions. The vast majority of centrality measures produced up to date were conceived on static network abstractions (the so-called "snapshot" networks), which arguably are less realistic than dynamic (temporal) network abstractions. The new, temporal node centrality measure that we offer with this article, is based on an uncommon abstraction, of a space-time network derived from service schedules (timetables). The proposed measure was designed to rank nodes of a space-time network based on their spread or transmission potential, and was subsequently implemented on the network of sea ferry transportation derived from the aggregated schedules for sea ferry liner shipping services in Europe, as they occurred in the month of August, 2015. The main feature of our measure, named "the Spread Potential", is the evaluation of the potential of a node in the network for transmitting disease, information (e.g. rumours or false news), as well as other phenomena, whichever support a space-time network abstraction from regular and scheduled services with some known carrying capacities. Such abstractions are, for instance, of the transportation networks (e.g. of airline or maritime shipping or the wider logistics (delivery) networks), networks of medical (hospital) services, educational (teaching) services, and virtually, of any other scheduled networked phenomenon. The article also offers the perspectives of the measure's applicability on the non-scheduled space-time network abstractions.

Sektor informacijsko komunikacijskih tehnologija (IKT) promovira se kao jedan od najperspektivnijih gospodarskih sektora, a informatički stručnjaci sve su traženiji zaposlenički kadar, kako u Hrvatskoj, tako i u široj regiji. Istovremeno, u Hrvatskoj nedostaje informatičkih stručnjaka, te problem postaje toliko velik da trgovačka društva u IKT segmentu sve češće zapošljavaju osobe koje (još) nisu završile bilo kakvo fakultetsko obrazovanje. U ovom članku autor analizira profile prijavljenih i upisanih osoba na studije Informatike na Sveučilištu u Rijeci u razdoblju od akademske 2012./2013. do akademske godine 2020./2021., s obzirom na prioritete njihovog opredjeljenja za studij Informatike (prvi, drugi ili višestruki izbor), te s obzirom na prethodno pohađane srednjoškolske programe iz određenih područja obrazovanja, uz osvrt na iste odrednice kod stvarno upisanih studenata. Izvorne podatke o prijavljenim i upisanim osobama koje je prikupila Uprava Sveučilišta u navedenom razdoblju autor proširuje uključivanjem geo-informacijskih atributa radi izrade sveobuhvatnih vizualizacija. Kroz analizu razvoja i stanja interesa za studije pri ovom velikom sveučilištu u općenito velikom urbanom centru, autor približava uvid u potencijalno opće stanje u obrazovnom sektoru što se tiče obrazovanja iz područja Informatike i interesa specifično za tu vrstu obrazovanja. Autorova analiza pruža informacije upravi Sveučilišta u Rijeci i čelnicima obrazovnog sustava u Hrvatskoj za potrebe planiranja, ali i promiče, posebice prema znanstvenicima i kreatorima politika, inovativne mogućnosti osvjetljavanja složenih pojava putem geo-informacijskih prikaza.