Projekat muzeja „Mira i sećanja“ u Novom Sadu zasniva se na istraživanju i upoznavanju sa objektima namenjenih predstavljanju ljudske tragedije tj. stradanja. Analizom istraženih objekata se dobijaju ok­virne karakteristike koje se primenjuju pri projektovanju ovakve vrse objekata. Ovim projektom pokušana je integracija javnog prostora koji je namenjen za provod slobodnog vreena i prostora namenjenog predstavljanju stradanja u najmračnijim događajima bliske istorije. Cilj projekta je kreiranje atraktivnog prostora za uživanje uz edukativni deo koji treba poput ožiljka da podseti na ljude kojima je uživanje u slobodi bilo nedostižno.

Rad je koncipiran u vidu teorijske platforme i projektantskog odgovora na tu platformu. Rad se bavi temom utopije i veze između utopije i arhitekture. Značaj utopije i distopije je u kritici jednog društva, sa bitnom razlikom što distopija veliča negativne karakteristike jednog društva i vremena dok utopija nudi alternativu kao moguće rešenje kojem treba težiti ili koje bar treba da postoji, kao određeni ideal. Kritiku savremenog društva predstavio sam pod pojmom Simulacija, oslanjajući se pri tom na rad francuskog mislioca Žana Bodrijara. Kao odgovor na Simulaciju ističem proces Asimulacije koji za cilj ima promenu društva kroz revoluciju svesti.

The noticeable urgent need for the preservation of collective and cultural memory in Europe, coupled with a fear of loss of important aspects of heritage, indicates the importance of educating the youth who will become future policymakers in the field. Analyses of the survey conducted through this research show the current perspective of youth on the typology of World War II memorials on the territories of the former republics, now independent states, of SFR Yugoslavia in Southeast Europe. Targeting architecture and civil engineering students as a specific youth group who are directly involved in learning about the built memorial structures, as well as the phenomenological background of space, creation of place and memories, resulted in a qualitative observation of the group’s understanding and judgement of the topic. This article investigates the level of knowledge and emotional response to memorial heritage within the target group. It addresses relevant issues of age, gender, level of study, and respondents’ backgrounds, demonstrating the existence of an initial interest in memorial heritage among the architecture-oriented youth. With an additional focus on a possible active role in heritage preservation and future placement, the research indicates a segment in the youth’s comprehension of valuable memorial heritage that needs to be improved.

Cilj rada ogleda se u ispitivanju  novih koncepcija i pristupa projektovanjazatvorskih kompleksa. Rad se bavi istraživanjem razvoja novih zatvorskih oblika, zatim, ispitivanjem uticaja savremenih tehnologija na arhitektonski prostor, kao i, predlaganjem novih sadržaja za zatvore, koji utiču na promjenu percepcije arhitektonskog konteksta. Projektovani zatvorski kompleks smješten je na periferiji grada Novog Sada, u prirodnom okruženju ostrva Čerevićka ada. Analizirano je sedam primjera studije slučaja, koji su pokazali različite odnose među prostornim rješenjima, programima, funkcijama, kontekstu i korisnicima. Zaključci ovog istraživanja poslužili su kao glavne smijernice pri projektovanju. Kao rezultat, kreiran je novi zatvorski kompleks u kome se pored osnovnih sadržaja nalaze razni kulturni, sportski i obrazovni sadržaji. Stvoren je odgovarajući prostor koji pospješuje rehabilitaciju zatvorenika i uvodi nove sadržaje.

No abstract