No abstract

U radu se analiziraju glavni i sporedni likovi romana Matilda Roalda Dahla. Razmatraju se osobine i postupci Matilde, glavnoga lika, iz perspektive zlostavljanja i zanemarivanja djece u dječjoj književnosti. Izdvajaju se primjeri različitih oblika posrednoga i neposrednoga fizičkoga i emocionalnoga zlostavljanja, te zanemarivanja navedenih u djelu. Matilda kao junakinja razvija svoje intelektualne sposobnosti do razine u kojoj oni postaju fantastičan element priče i tako rješava nepovoljnu situaciju u kojoj se nalazi. Matilda je aktivan i glavni akter svojega djetinjstva i neustrašivo preuzima odgovornost za svoje sretno djetinjstvo. Analizira se i uloga sporednih likova. Odrasli likovi su ili zlostavljači pa ih treba kazniti ili pak sami svojevoljno ostaju ravnodušnima prema zlostavljanju, pa im nije posvećena gotovo nikakva pažnja. Djecu, kao žrtve zlostavljanja, karakteriziraju dva tipa odnosa prema zlostavljačima. Jedan tip su djeca žrtve nasilja koje paralizira strah od zlostavljača. Drugi tip su djeca koja se na sve moguće načine bore protiv zlostavljača i pokušavaju ga pobijediti. U drugi tip ubrajamo i Matildu, kojoj je dana tolika intelektualna moć i duhovna snaga da ona ni u jednom trenu ne posumnja u negativnost postupaka zlostavljanja. Sigurna je u svoj put te naposljetku u potpunosti preuzima ulogu junakinje, ne samo u svom životu, već i u svojoj okolini.

2853 cm-1, as biomarkers of apoptosis, were assessed. Our in vitro biological screening system detected embryotoxic/anti-tumor impact of both HDIs. FTIR spectroscopy was able to discern biomarkers of histone acetylation and apoptosis in spent media metabolomes, thus upgrading our biological in vitro system for faster screening of embryotoxic/antitumor agents.

While its inclusion on required and recommended reading lists for Croatian primary schools points to a recognition and confirmation of its canonical status, the Croatian translation of Winnie-the-Pooh met with a fairly lukewarm reception on the part of Croatian audiences. In this chapter, Nada Kujundžić and Ivana Milković examine this issue from two angles. First, they explore the possible reasons for the lack of success of Winnie-the-Pooh among Croatian readers, and then they examine the status and presentation of Milneʼs book within the framework of Croatian primary education.

No abstract