Introduction: Patients in intensive care units (ICUs) are at higher risk of infections due to invasive procedures and antibiotic therapy. Infections caused by multidrug-resistant (MDR) bacteria represent a global problem, limiting the choice of antimicrobial therapy. Objective: To determine the rate of infections in ICUs, as well as the type of MDR bacteria associated with such infections. Material and methods: The study included strains of MDR bacteria isolated from laboratory samples of hospitalized patients in surgical ICUs in a one-year period. All strains of MDR bacteria were isolated and identified by standard microbiological methods for aerobic bacteria according to the recommendations and guidelines are given by the Clinical and Laboratory Standards Institute (CLSI). Results: Infections caused by MDR bacterial isolates were confirmed in 199 (19.17%) patients in ICUs. The frequency of Gram-negative isolates was significantly higher than Gram-positive (88.35% and 11.65%, p <0.001). The most common infections in ICUs caused by MDR bacteria were respiratory tract infections (49%), followed by soft tissue and skin infections. The CDI incidence density 1.13 cases/10,000 patient-days. Conclusion: A high frequency of infections caused by MDR bacteria was found with patients in ICUs, and respiratory tract infections dominated. Information on the types of infections and pathogens can help develop policies for prevention, diagnosis, treatment, and resource allocation.

Rad koji se nalazi pred nama tematizira neke osnovne ideje Newmanovog poimanja sveučilišta s posebnim naglaskom na odnos sveučilišta i intelektualnog razvoja pojedinca. Newman je bio mišljenja da sveučilišno obrazovanje može pojedincu ponuditi određenu formaciju intelektualnih sposobnosti koje druga vrsta obrazovanja ne nudi. Razlog tome nalazi u specifičnosti sveučilišta kao mjesta u kojem se osoba ima priliku susresti s raznim znanostima i znanstvenim teorijama, od kojih svaka nudi samo jedan aspekt stvarnosti, te ujedinjujući što je moguće više tih vidova, pojedinac ima priliku stvoriti obuhvatniju sliku stvarnosti od one koju bi imao da se bavi isključivo jednom znanošću. Znanje koje je nužno vezano za istinu, za Newman predstavlja objekt i vrhunac dostignuća ljudskoga razuma, te bogati spoznajni život koji omogućuje ne samo savršeniji način postojanja osobe, nego pozitivno djeluje i na društvo u kojem se takav pojedinac nalazi. Ključne riječi: kultivacija razuma, Newman, sveučilište, univerzalno znanje, znanstveni instituti/društva Uvod Kao što sam naslov kaže, tema rada je Newmanovo shvaćanje sveučilišta kao mjesta formacije intelekta, te ćemo se u njemu primarno fokusirati na temu odnosa sveučilišnog obrazovanja i razvoja razuma. Uz to ćemo još obraditi razliku između sveučilišta i instituta/ znanstvenog društva, te međusobni odnos različitih znanosti koje su ujedinjene pod istim sveučilištem, s ciljem što boljeg uočavanja specifičnog utjecaja kojeg sveučilište može imati na oblikovanje ljudskog intelektualnog života. Razlog zbog kojeg smo izabrali Newmanovu teoriju visokoškolskog obrazovanja utemeljen je utjecaju kojeg je Newman izvršio na europsko i sjeverno-američko poimanje sveučilišta. Potvrdu toga nalazimo u mnogobrojnosti studija koje su posvećene spomenutoj temi, te činjenici da su čak osnovana sveučilišta i koledži koji su utemeljeni