Uvod i cilj: Starenje je prirodan proces koji ovisi o mnogo faktora. Smatra se da osoba uspješno stari ako uz sveprisutnu razvijenost tjelesnih i mentalnih sposobnosti nema komorbiditeta. Cilj je rada istražiti percepciju starosti i značajke kvalitetnog starenja te načine ispunjavanja slobodnog vremena služenjem i primjenom e-tehnologije sudionika ovog istraživanja, a koji nisu smješteni u sustav institucijskog zbrinjavanja. Metode: U svrhu prikupljanja podataka korišten je anketni upitnik s 20 tvrdnji o uspješnom starenju preuzetih od autorice Elizabeth A. Phelan te dodatna pitanja izrađena za potrebe istraživanja. Anketa je provedena putem Google Docs obrasca tijekom lipnja i srpnja 2020. godine. Istraživanjem je obuhvaćeno 109 sudionika, a pristigli podaci obrađeni su deskriptivnim i inferencijalnim stati- stičkim metodama. Rezultati: Provedeno istraživanje pokazalo je da je sudionicima najmanje važna duljina životnog vijeka. Kao prediktor uspješnog starenja ističe se zadovoljstvo vlastitim životom i samostalnost te cjeloživotno učenje. Starenjem se povećava negativna percepcija o uspješnom starenju. Isto tako, u istraživanju je identificirano da se odrasle osobe najviše koriste internetom kako bi komunicirale s bliskim ljudima te ga u pravilu koriste svakodnevno pomoću mobitela, tableta, laptopa ili stolnog računala. Ovim je istraživanjem dobiven uvid u način provedbe slobodnog vremena u odraslih osoba te osoba starije životne dobi, ali i u njihovu percepciju uspješnog starenja. Rasprava sa zaključkom: Razvoj svijesti o važnosti uspješnog starenja posta- je sve veća. Zdravstveni djelatnici, a posebice medicinske sestre, vlastitom percepcijom i edukacijom cjelokupne zajednice kvalitetu života i uspješno starenje svakog pojedinca mogu podići na višu razinu. S obzirom na neprestanu digitalizaciju i tehnološki razvoj, sve više odraslih osoba kao i osoba starije životne dobi češće će se koristiti internetom.