The stigma of disability is manifested through the impossibility of realizing basic human rights, of living life independently and of taking equal part in a local community.

Djeca čiji su roditelji u zatvoru predstavljaju posebno ranjivu skupinu. U radu se daje pregled zakonima zajamčenih prava djece i poteškoća u prepoznavanju najboljeg interesa djeteta i poštovanju prava djeteta čiji je roditelj u zatvoru. Također, daju se i neki primjeri dobre prakse u svijetu. Prava djece čiji su roditelji u zatvoru zajamčena su Konvencijom o pravima djeteta, Ustavom RH, Obiteljskim zakonom, Zakonom o zabrani diskriminacije, Zakonom o izvršenju kazne zatvora i mnogim drugim propisima i aktima na međunarodnoj i na nacionalnoj razini. U praksi, prava koja su zakonski zajamčena djeci zatvorenika ne ostvaruju se i krše se. To se prije svega događa zbog nedovoljne osviještenosti stručnjaka i javnosti o ovoj skupini djece i nedovoljne prepoznatosti ove djece kako na međunarodnoj tako i na regionalnim razinama, nedovoljnog znanja o utjecaju kazne zatvora roditelja na dijete i nedovoljnoj senzibiliziranosti unutar različitih sustava (prvenstveno zatvorskog) za potrebe i prava ove djece. U posljednjih desetak godina ipak se primjećuju pomaci i promjene glede znanja o potrebama djece čiji su roditelji u zatvoru, no to još uvijek nije dovoljno. Zaključno, temeljem predstavljenih nalaza i dosadašnjih iskustava, predložene su smjernice za unapređenje zaštite prava i interesa djece čiji su roditelji na izdržavanju kazne zatvora, kako na razini socijalne politike, tako i na razini neposrednog rada stručnjaka koji se unutar različitih resora i struka bave ovom skupinom djece. Ključne riječi: djeca čiji su roditelji u zatvoru, najbolji interesi djeteta, prava djece, nacionalna politika, pravosuđe.

Ključne riječi: ispadanje učenika, srednjoškolsko obrazovanje, čimbeni-ci, posljedice, prevencija.

No abstract

NEET populaciju čine mladi koji nisu uključeni u obrazovanje, prekvalifikaciju ni na tržište rada. Cilj kvalitativnog istraživanja u kojem je sudjelovalo 15 stručnjaka i 25 mladih pripadnika NEET populacije s područja grada Zagreba bio je steći uvid u iskustva pripadnika NEET populacije i stručnjaka koji s njima rade vezano uz rizike koji dovode mlade do NEET statusa te uz njihovu perspektivu za zapošljavanje. Glavni rezultati pokazuju da razloge za nezaposlenost mladi vide u vlastitim neodgovarajućim obrazovnim i stručnim kvalifikacijama s obzirom na potrebe tržišta rada i u nedovoljnoj potpori javnih ustanova u nalaženju posla. Stručnjaci također prepoznaju obrazovni sustav i nepovoljnosti tržišta rada kao čimbenike rizika ulaska mladih u NEET status. Oni izvještavaju o nedostatnim evidencijama NEET populacije, njihovu otežanom dohvatu, teškom izlasku iz NEET statusa te o posljedicama tog statusa za mlade i društvo. Rad daje preporuke za unapređenje politika na lokalnoj i nacionalnoj razini te prakse u radu s NEET populacijom.