Purpose -To provide an overview and propose solutions in improving scholarly publishing and document supply in Central and Eastern Europe (CEE) in connection with copyright acts and library practice. Design/methodology/approach -Current (national) libraries' practices are analysed, especially with regard tp improving access to documents through ICT. A broad overview of intellectual property protection is given. Scholarly publishing in CEE is analysed retrospectively with a particular emphasis on current obstacles to better communication and distribution of scholarly work published in CEE. Findings -Findings are related to the digital environment and social changes in contemporary Europe. Lack of highly skilled personnel within the document production and access chain is stressed as the major problem. Along this, language barriers, lack of cooperation among non-fiction writers, universities, publishers and libraries strongly affect efficient document supply to students and scholars in CEE.Research limitations/implications -Access to comparable statistical data on books and journal publishing and use would add to the possibility reach of more precise findings and conclusions. Practical implications -Universities, publishers, non-fiction writers and libraries could use the findings as a proposal for rethinking and remodelling of their activities with regard to document supply to readers in the digital environment in CEE. Originality/value -The paper argues for an urgent need for efficient cooperation within scholarly publishing in CEE.

Some interesting findings result from an analysis of the post-1990 publishing and bookselling scene in various Central and East European countries (Albania, Bosnia and Hercegovina, Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Hungary, Macedonia, Poland, Romania, Slovakia, Slovenia, and Yugoslavia). The number of small and medium size publishers is growing, as are the number and diversity of titles published. Bookstore networks are disintegrating, state subsidies to publishing have ceased, and many publishers do not submit legal deposit copies to the national library. Electronic publishing is growing slowly but steadily, and there is an increase in expert assistance and financial subsidies from western countries. Whereas librarianship can continue building on its existing infrastructure, the publishing industry has little professional experience. Both have in common a major interest in information and communication technology, especially electronic publishing and long-term preservation of digital material. The fact that these activities are still in a development stage gives CEE countries some advantage compared with developed countries, but practical advance depends on expert knowledge. There are several areas of possible cooperation between librarianship and publishing in Central and Eastern Europe, mainly concerned with research and education.

No abstract

No abstract

Cilj. Rad se bavi životom i djelom tiskara, nakladnika i urednika, Rudolfa Desselbrunnera (Graz 1851. ‒ Gradačac 1931.) i njegovim tiskovinama: Galeb, Vragoljan i Kvarner koje je izdavao u Bakru, a tek nekoliko brojeva na Sušaku. To razdoblje s prekidima obuhvaća vrijeme od 1878. do 1892.  Rad je podijeljen u dva dijela zbog opsežnih saznanja i dosad nepoznatih detalja iz života i djelovanja nakladničke ostavštine R. Desselbrunnera. U prvome dijelu ovoga rada cilj je bio hrvatskoj stručnoj javnosti predstaviti gotovo nepoznatog tiskara i nakladnika, Austrijanca oženjenog Hrvaticom, koji se saživio sa svojom novom domovinom Hrvatskom, prihvatio i dosljedno promicao pravaške ideje boreći se tiskanom riječju za slobodu tiska i za slobodnu i samostalnu Hrvatsku. U drugome dijelu rada upoznajemo čitatelje s tri lista koja je Desselbrunner tiskao, bio im nakladnik i uglavnom ih sam uređivao. Time smo nastojali olakšati pretraživanje i korištenje odabranih članaka radi novih znanstvenih spoznaja o tiskarstvu te praćenja društvenih i političkih događaja u Hrvatskom primorju u drugoj polovici 19. stoljeća. Metodologija. Da bi postigli najvažnije zacrtane ciljeve, autori su pročitali i analizirali sve dostupne radove u kojima se spominje Rudolf Desselbrunner koristeći se pritom povijesno- deskriptivnom metodom te člancima svih brojeva spomenutih listova, izdvojivši pritom ukupno njih 245 kao reprezentativni uzorak. Potom su ih obradili metodom sadržajne analize. Rezultati. Ovim radom ostvarena su tri značajna rezultata. Prvo, omogućen je uvid u dostupne detalje iz života i djelovanja R. Desselbrunnera kao i u sadržaj članaka i njihovo lako pretraživanje, čime je znatno olakšano daljnje istraživanje informacijskim znanstvenicima, povjesničarima, etnolozima i dijalektolozima. Drugo, dokazano je da je Desselbrunner zaslužan za promicanje građanskih sloboda, slobode tiska i govora kao i etabliranje kulture dijaloga. Treći je rezultat ovoga rada dokaz da je na lokalnoj razini u svojim tiskovinama trajno zabilježio brojne društvene događaje u gradu Bakru i okolici, ponudivši tako dopunske izvore za pisanje lokalne povijesti. Originalnost. Originalnost rada prepoznaje se kroz obradu arhivskoga gradiva, a može se iščitati i iz pristupa obradi članaka koji nije zamijećen ni kod pisanja o većim riječkim pa ni hrvatskim starim novinama. Ključne riječi: Rudolf Desselbrunner – nakladnik, Rudolf Desselbrunner – tiskar, Rudolf Desselbrunner – urednik, tiskarstvo – Hrvatska, 19. stoljeće, Bakar – 19. stoljeće