No abstract

No abstract

Alzheimerova demencija (AD) je neurodegenerativna, progresivna bolest heterogene etiologije, čije je glavno obilježe oštećenje kognitivnih funkcija koje ima za posljedicu ozbiljne poteškoće u svim područjima funkcioniranja oboljele osobe i potrebu za pomoći neformalnih njegovatelja. Istraživanja pokazuju da rano dijagnosticiranje AD-a može osigurati bolji zdravstveni i razvojni ishod za oboljelog. Cilj je ovog rada istaknuti važnost rane intervencije u dijagnostičkom i rehabilitacijskom pogledu te naglasiti ključnu ulogu članova obitelji koji su preuzeli poziciju neformalnih njegovatelja oboljele osobe. Rana intervencija uključuje ranu dijagnostiku i ranu primjenu postupaka rehabilitacije, uključujući i programe podrške članovima obitelji, tzv. neformalnim njegovateljima. Mreža podrške oboljelima i neformalnim njegovateljima važan je čimbenik u kvaliteti skrbi za oboljele i njihove njegovatelje. U pružanju podrške njegovateljima važno je prepoznati potrebe njegovatelja članova obitelji i pružiti pravovremene i učinkovite mehanizme formalne podrške. AD je bolest uz koju se dobrobiti bilo koje vrste vrlo rijetko ističu, a upravo je uloga pomažućih profesija pronaći ih i pomoći oboljelom i obitelji.

Klubovi liječenih alkoholičara (KLA) važni su dionici u cjelovitom tretmanu alkoholizma u Hrvatskoj. Cilj rada je prikazati organizacijska obilježja, obilježja stručnog rada te potrebe KLA koje iskazuju stručni djelatnici i članovi predsjedništva. Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom s članovima predsjedništva u 84 KLA, te sa 80 stručnih djelatnika. U svrhu provedbe istraživanja izrađen je odvojeni instrumentarij za predstavnike KLA i stručne djelatnike, a podatci su prikupljeni metodom poštanske ankete i licem u lice. Rezultati ukazuju da KLA u prosjeku djeluju 20 godina, imaju 23 člana, a 11 % članstva čine žene apstinentice te 28 % članovi obitelji. Nešto je manji broj članova u zagrebačkim KLA. KLA su podijeljeni s obzirom na upotrebu disulfirama. Preko 80 % KLA uključeno je u izvanklupske aktivnosti, a njihovi predstavnici procjenjuju da im je potrebna organizacijska i financijska podrška, posebice u KLA izvan Zagreba. Što se tiče stručnjaka, većina ih je dodatno educirana za rad u KLA (74 %), no i dalje procjenjuju potrebu za ulaganjem u stručni razvoj, posebice mlađi stručnjaci. Stručni rad obilježavaju raznovrsne tehnike rada, širok raspon pomažućih pristupa i raznovrsnost tema koje se obrađuju na sastancima. Stručnjaci visoko procjenjuju odnose prema članovima, iskazuju visoke procjene svoje kompetentnosti, procjenjuju da rad u KLA pridonosi njihovom osobnom razvoju te imaju niži doživljaj profesionalnog stresa. Zaključno su navedene preporuke za unaprjeđenje rada KLA u Hrvatskoj.

Support groups for persons with alcohol addiction can be based on the self-help principle (AA model) or led by a professional, as is the case in Clubs of Alcoholics in Treatment (CAT). In the CAT model it is important to include the person with an addiction and close family members. In this quantitative research we compared these two perspectives to detect the differences in their views on the functioning of the support group. Research was conducted using stratified random sampling in 40 CATs in Croatia with 653 participants: 453 members with an addiction and 200 supporting or accompanying family members. Research instruments for assessing different aspects of CAT as a support group were developed by the authors. Data were analysed using MANOVA analysis to detect differences in the two perspectives. The results show that both groups demonstrate a significant level of satisfaction with different aspects of group work. However, MANOVA indicated the following differences: the accompanying family members are usually women, accompanying family members attend meetings less frequently and have lower insight into the professional's work, group relations and CAT's contribution to their personal development. The research is one of the rare empirical insights into CAT's functioning as a treatment group, with an attempt to distinguish heterogeneity in a membership. Since family members are somewhat more critical towards some features of CATs, in the future more emphasis should be placed on their active engagement in the group's processes.