Mycobacterium avium complex-related diseases are often associated with poorly maintained hot water systems. This calls for the development of new control strategies. The aim of this study was to investigate the activity of essential oils (EOs) from the Mediterranean plants, common juniper, immortelle, sage, lavandin, laurel, and white cedar against Mycobacterium avium ssp. avium, Mycobacterium intracellulare, and Mycobacterium gordonae in culturing broth and freshwater as their most common habitat. To do that, we developed a new method of water microdilution to determine their minimal effective concentrations (MEC). The most active EO was the one from the common juniper with the MEC of 1.6 mg mL-1. Gas chromatography / mass spectrometry the juniper EO identified monoterpenes (70.54 %) and sesquiterpenes (25.9 %) as dominant component groups. The main monoterpene hydrocarbons were α-pinene, sabinene, and β-pinene. The juniper EO significantly reduced the cell viability of M. intracellulare and M. gordonae at MEC, and of M. avium at 2xMEC. Microscopic analysis confirmed its inhibitory effect by revealing significant morphological changes in the cell membrane and cytoplasm of all three bacteria. The mode of action of the juniper EO on the cell membrane was confirmed by a marked leakage of intracellular material. Juniper EO has a great practical potential as a complementary or alternative water disinfectant in hot water systems such as baths, swimming pools, spa pools, hot tubs, or even foot baths/whirlpools.

Vodice su jedinica lokalne samouprave u području Šibensko kninske županije. Područje grada Vodica može se podijeliti u tri zasebne cjeline (otočna, obalna i zaobalna ili zaleđe grada). Poljoprivreda je osnovna gospodarska djelatnost stanovništva cijelog područja, a maslinarstvo doživljava svoj procvat u posljednjih dvadesetak godina. Posebno je zapažen brz razvoj maslinarstva u zaobalnom dijelu grada Vodica. Prije Domovinskog rata u području vodičkog zaleđa vodeće poljoprivredne grane bile su vinova loza, žitarice i stočarstvo. Zahvaljujući nizu mjera i aktivnosti poduzetih od strane države i lokalne zajednice u proteklih dvadesetak godina došlo je do značajne promjene strukture poljoprivredne proizvodnje tako da su maslina i vinova loza postale vodeće poljoprivredne grane u ovom području. Upotrebom kartografskih podloga, podataka iz ARKOD upisnika, drugih dostupnih podataka i terenskim istraživanjima utvrđeno je stanje maslinarstva na istraživanom području. Unatoč dobrim rezultatima na razvoju maslinarstva postojeće stanje nije zadovoljavajuće te se može zajedničkim aktivnostima i mjerama različitih dionika u lancu vrijednosti značajno unaprijediti. Danas postoje dobre perspektive razvoja maslinarstva i proizvodnje vrlo kvalitetnih maslinovih ulja u ovom području. Posebno je potrebno poraditi na plasmanu maslinovog ulja što se velikim dijelom može odvijati kroz turizam.

Cilj ovog rada je utvrditi razlike u kemijskom profilu aromatskih spojeva vina dobivenih od šumskih i kultiviranih kupina. Hlapljivi spojevi su izolirani metodom ekstrakcije vršnih para na krutoj fazi (HS-SPME) korištenjem sivog vlakna s DVB/CAR/PDMS ovojnicom. Analiza izoliranih hlapljivih spojeva provedena je pomoću vezanog sustava plinska kromatografija-masena spektrometrija (GC-MS). U uzorku vina od šumske kupine je identificirano 27 spojeva (ukupno 93,7 %), dok je kod uzorka vina od kultivirane kupine identificiran 21 spoj (ukupno 92,3 %). U vinu od šumskih kupina je prisutno značajno više monoterpena i norizoprenoida koji su nositelji primarne arome kupine. U vinu od šumskih kupina je prisutno više viših alkohola, a kod vina od kultiviranih kupina više estera, stoga bi u tehnološkom postupku trebalo obratiti pažnju na temperaturu fermentacije koja je jedan od najbitnijih čimbenika za nastanak ovih spojeva.

Posljednjih godina proizvodnja voćnih vina neprestano raste zbog sve veće potražnje potrošača za visokokvalitetnim voćnim vinima. Voćna vina proizvode se fermentacijom soka ili pulpe koštičavog, jezgričavog, jagodičastog, bobičastog ili ostalog voća (osim grožđa). Cilj ovog rada bio je usporediti sastav isparljivih spojeva vina proizvedenih od šumskih i kultiviranih malina. Isparljivi spojevi izolirani su pomoću mikroekstrakcije vršnih para na krutoj fazi (HS-SPME) i analizirani vezanim sustavom plinska kromatografija-masena spektrometrija (GC-MS). U uzorku vina od šumske maline identificirano je 37 spojeva što predstavlja 90,5 % udjela isparljivih spojeva, dok je u uzorku vina od kultivirane maline identificirano 20 spojeva što predstavlja 93,9 % udjela isparljivih spojeva. Kiseline, fenoli i ugljikovodici nisu pronađeni u uzorku vina od kultivirane maline za razliku od uzorka vina od šumske maline. Uzorak vina od šumske maline imao je pet puta veći udjel C13-norizoprenoida nego uzorak vina od kultivirane maline. Vino od kultivirane maline sadržavalo je značajno veći udjel viših alkohola, dvostruko veći udjel izoamilnog alkohola, ali nije utvrđena veća razlika u sadržaju ukupnih estera između vina od kultivirane i šumske maline. Prema dobivenim rezultatima može se zaključiti da vino od šumske maline ima kompleksniji sastav isparljivih spojeva u odnosu na vino od kultivirane maline.