U radu se istražuje uloga Nacionalnog parka "Mljet" i razvoja turizma na populacijske, gospodarske i promjene okoliša cijelog otoka radi procjene njihova utjecaja na održivi razvoj. Na temelju analize statističkih podataka, terenskog istraživanja te intervjua s lokalnim stanovništvom i predstavnicima važnijih institucija odabrani su indikatori kojima su utvrđeni glavni procesi na Mljetu i ocijenjen stupanj populacijske i gospodarske održivosti te održivosti okoliša. Istraživanje je pokazalo da je NP "Mljet" potaknuo razvoj turizma i socioekonomsko prestrukturiranje stanovništva Mljeta te doveo do koncentracije gospodarskih djelatnosti na području Parka. Naglasak na turizmu, a posebno na ljetnome odmorišnom turizmu, imao je za posljedicu zanemarivanje ostalih gospodarskih djelatnosti i unatoč pozitivnom djelovanju na usporavanje depopulacije rezultirao je povećanjem razlika između depopulacijskih unutrašnjih naselja sa slabo razvijenim turizmom, izrazito progresivnih obalnih naselja s razvijenim turizmom, ugroženih degradacijom okoliša zbog prekomjerne izgradnje, te demografski stabilnijih naselja unutar NP-a "Mljet" izuzetno ovisnih o turizmu. Ključne riječi: zaštićena područja, održivi razvoj, turizam, demografske promjene, Mljet Protected Areas as a Factor in Sustainable Development of the Croatian Islands-the Example of Mljet Island The study analyses the role of the Mljet National Park and tourism under the demographic, economic and environmental changes on Mljet Island in order to estimate their implications for sustainable development. Key indicators have been determined according to statistical data, a field survey and interviews with local inhabitants and representatives of important institutions. Crucial processes have been identified on that basis and the level of the social, economic and environmental sustainability has been evaluated. The research pointed out that the founding of the Mljet National Park encouraged the development of tourism and the socioeconomic transformation of the island's population and resulted in the tertiary activities grouped within the Park. Emphasis on the tourism development with the focus on summer vacation tourism has resulted in setting aside non-tourism activities and, despite the positive effects in reducing total depopulation, it has amplified the discrepancy between the depopulating settlements in the island interior with insufficient tourism development, the extremely progressive coastal settlements with developed tourism, endangered by the rapid degradation of the environment caused by excessive construction work, and the demographically more stable settlements within the National Park, exceptionally dependent on tourism.

No abstract

U radu se istražuju problemi i mogućnosti razvoja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj iz perspektive ekoloških proizvođača. Pod pojmom ekološka poljoprivreda podrazumijeva se specifični sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi s ciljem proizvodnje zdrave hrane, odnosno zadovoljavanja odgovarajućih društvenih i gospodarskih potreba uz očuvanje prirodnog ekosustava i krajolika. Osnova su metodološkog pristupa telefonsko anketno istraživanje i istraživački razgovor (intervju). Anketom je obuhvaćeno 75 ili 15,8% od ukupno 474 ekološka proizvođača u Hrvatskoj 2008., dok je istraživački razgovor obavljen na prostornom uzorku Požeško-slavonske županije i njime je obuhvaćeno oko 90% ekoloških poljoprivrednika te županije. Rezultati pokazuju da je unatoč recentnom porastu broja poljoprivrednika taj oblik poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj suočen s brojnim problemima i još uvijek na niskome razvojnom stupnju. S druge pak strane Hrvatska ima velike mogućnosti za razvoj ekološke poljoprivrede, što bi kao eminentno turistička zemlja i buduća članica Europske unije morala znatno više iskoristiti.