Kratak sadržajUvod. Hronične, masovne, nezarazne bolesti kao što su dijabetes i hipertenzija su prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) značajan faktor morbiditeta i mortaliteta svjetske populacije. Ove bolesti smanjuju radnu sposobnost oboljelih i dovode do pojave radne invalidnosti. SZO ocjenjuje dijabetes kao "pandemiju" zbog toga što broj oboljelih osoba u svijetu ubrzano raste, pa se procjenjuje da će u 2030. godini taj broj narasti na 380 miliona što je znatno povećanje u odnosu na broj oboljelih 2011. godine (285 miliona). Hipertenzija se često opisuje kao "tihi ubica" zbog fatalnih posljedica na zdravlje oboljelih. Cilj rada je da se ispita učestalost pojave radne invalidnosti kod osoba oboljelih od dijabetesa i hipertenzije. Metode. Ispitivanje je obavljeno u Domu zdravlja Pale i Domu zdravlja IstočnoNovo Sarajevo u periodu od jula mjeseca 2009. do maja 2010. godine. Grupa oboljelih od dijabetesa je imala 191 ispitanika, a u grupi sa hipertenzijom je bilo 100 ispitanika. Radna invalidnost ispitanika je potvrđena rješenjima Fonda PIO Republike Srpske.Rezultati. Od ukupnog broja oboljelih sa dijabetesom njih 47 (24,6%) su bili "invalidi rada" prema rješenjima Ljekarskih komisija za ocjenu radne sposobnosti Fonda PIO RS. Kod ispitanika sa hipertenzijom je nađeno 7 invalida rada tj. 7%.Zaključak. Učestalost radne invalidnosti je visoka kod osoba oboljelih od hroničnih, masovnih, nezaraznih bolesti kao što su dijabetes i hipertenzija, ali je više izražena kod oboljelih od dijabetesa nego kod oboljelih od hipertenzije.

Kvalitet života u odnosu na radni status bolesnika sa dijabetesomVesna Krstović Spremo, Maja Račić Katedra za primarnu zdravstvenu zaštitu i javno zdravstvo, Medicinski fakultet Foča, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Foča, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina Kratak sadržajUvod. Dijabetes značajno utiče na radnu sposobnost i kvalitet života oboljelih. Profesionalna radna angažovanost ima uticaj na tok bolesti i kvalitet života. Cilj rada je ispitivanje kvaliteta života pacijenata sa dijabetesom u zavisnosti od radnog statusa i izloženosti zaposlenih štetnostima radnog mjesta. Metode. Istraživanje je obavljeno u Domu zdravlja Pale i Domu zdravlja IstočnoSarajevo u periodu od maja 2012. do novembra 2012. godine. Istraživanjem je obuhvaćeno 150 bolesnika sa dijabetesom oba tipa (tipa I i tipa II), a koji su insulin zavisni u odnosu na terapijski tretman, prosječne starosti od 56,1 godine. Bolesnici su prema statusu zaposlenosti podijeljeni na zaposlene i nezaposlene. Za ispitivanje kvaliteta života korišten je upitnik SF-36 kao i opšti upitnik kreiran za potrebe ispitivanja. Statistička značajnost razlika između grupa određena je primjenom χ 2 testa i t-testa.Rezultati. Vrijednosti svih domena kvaliteta života kod nezaposlenih ispitanika su manje nego kod zaposlenih, kao i vrijednosti sumarnog fizičkog skora (42.6 ± 9.8, p<0,001) i sumarnog mentalnog skora (37,5± 13,5, p=0,010). Vrijednosti domena: fizičko funkcionisanje, uloga-fizička, tjelesni bol i opšte zdravlje su veće kod zaposlenih koji nisu izloženi štetnostima na radnom mjestu od vrijednosti kod ispitanika izloženih štetnostima. Vrijednosti domena: vitalnost, socijalni odnosi, uloga-emocionalna i mentalno zdravlje ispitanika neizloženih štetnostima na radnom mjestu značajno su veće od vrijednosti onih izloženih štetnostima.Zaključak Radna angažovanost značajno utiče na kvalitet života oboljelih od dijabetesa, a profesionalne štetnosti dodatno negativno utiču na kvalitet života osoba oboljelih od dijabetesa.Ključne riječi: dijabetes, radna angažovanst, kvalitet života, profesionalne štetnosti