Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razlike znanja o psihijatrijskim bolestima između studenata zdravstvenih i nezdrav-stvenih studija Sveučilišta u Splitu te ispitati razlike znanja o psihijatrijskim bolestima s obzirom na spol i dob sudionika. Metode: Uzorak u ovom istraživanju sačinjava 280 studenata Sveučilišta u Splitu. Korišteni mjerni instrument je novokon-struirani upitnik sastavljen od 20 pitanja o psihijatrijskim bolestima. Upitnik je pouzdan za interpretaciju rezultata, vrijednost Cronbach’s alpha iznosi 0,74. Obrada podataka uključivala je izračun deskriptivnih parametara kao i korištenje neparametrijskog Mann Whitney U testa za utvrđivanje razlika prema spolu, dobnim skupinama te vrsti studija. Istraživanje je odobreno od strane Etičkog povjerenstva Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu. Rezultati: Rezultati istraživanja upućuju na nisku razinu znanja studenata o psihijatrijskim bolestima. Ukupan postotak točno riješenih odgovora na ukupnom uzorku sudionika iznosi 58,4%. Utvrđena je značajna razlika u znanju među studentima zdrav-stvenih i nezdravstvenih studija za 6 od ukupno 20 čestica. Studenti više znaju o bolestima ovisnosti i posttraumatskom stresnom poremećaju nego o shizofreniji i bipolarnom afektivnom poremećaju. Značajna razlika u znanju studenata s obzirom na spol i dob sudionika nije utvrđena. Zaključci: Iako studenti zdravstvenih studija imaju veću razinu znanja o psihijatrijskim bolestima u odnosu na studente nezdravstvenih studija, promatrajući ukupan uzorak sudionika neupitno je prisutan prostor za napredak u shvaćanju simptoma psihijatrijskih bolesti od strane promatrane skupine. Navedeno ukazuje na potrebu popularizacije spomenutog područja unutar okvira znanstveno-istraživačke zajednice kako bi se educirala javnost o psihijatrijskim bolestima i time oboljelima omogućio kvalitetniji standard življenja

Uvod: Unaprjeđenje i širenje zdravstvene pismenosti jedan je od vodećih zdravstvenih izazova 21. stoljeća kao sredstvo i ishod poticanja aktivne inkluzije čovjeka u brigu o vlastitom zdravlju i zdravlju zajednice. Cilj istraživanja bio je utvrditi razinu zdravstvene pismenosti studenata Sveučilišta u Splitu s obzirom na tip studija te dob i spol ispitanika. Metode: U ovom istraživanju sudjelovalo je 270 studenata s osam sastavnica Sveučilišta u Splitu. Novokonstruirani upitnik, kao mjerni instrument primijenjen u ovom istraživanju, testiran je mjerenjem pouzdanosti, gdje je vrijednosti Cronbachova alfa-koeficijenta upućuju na zaključak da je mjerni instrument valjan i pouzdan. Izračunavanje deskriptivnih statističkih pokazatelja uključilo je izračunavanje učestalosti i postotnih vrijednosti svih mjernih varijabli te varijabli potrebnih za opis ispitanika. Za utvrđivanje razlika po spolu i vrsti studija primijenjen je t-test za nezavisne uzorke, a za utvrđivanje razlika prema dobi i studijskom programu kod studentica i studenata primijenjena je univarijantna analiza razlika ANOVA. Post hoc analiza razlika ukupnog rezultata između skupina ispitanika s obzirom na dob studenata izražena s pomoću LSD Fisherova testa nije utvrdila značajnu razliku. Rezultati: Ukupan je postotak točno riješenih odgovora 68,36 %. Utvrđena je značajna razlika između studenata zdravstvenih i nezdravstvenih studija, gdje su studenti zdravstvenih studija pokazali višu razinu zdravstvene pismenosti, dok značajna razlika s obzirom na dob i spol ispitanika nije pronađena. Zaključak: Studenti Sveučilišta u Splitu pokazuju zadovoljavajuću razinu zdravstvene pismenosti. Međutim, na pronađeni rezultat znatno utječe znanje studenata zdravstvenih studija (Medicinski fakultet, Zdravstveni studiji). Zbog važnosti razvoja zdravstvene pismenosti kao oblika unaprjeđenja zdravlja potrebna je bolja zdravstvena edukacija mladeži.