Apokrifni Tekstovi O Abrahamu U „libru Od Mnozijeh Razloga“

Abstract

U slavenskoj srednjovjekovnoj književnosti sačuvan je pored dvaju samostalnih apokrifa o Abrahamu: „Abrahamovo otkrivenje“ („Apocalypsis Abrahae“) i „Abrahamov zavjet“ („Testamentum Abrahae“) također i ciklus apokrifnih pripovijesti o Abrahamu, koji izvorno sadrži šest tekstova: 1. „Pripovijest o pravednom Abrahamu“, 2. „Pripovijest o Melkisedeku“, 3. „Pripovijest o tome kako je Sara poučila Abrahama“, 4. „Pripovijest o Abrahamovu gostoljublju“, 5. „Pripovijest o Izaku“ i 6. „Pripovijest o Abrahamovoj smrti“. U dubrovačkom ćiriličnom zborniku hrvatske redakcije „Libro od mnozijeh razloga“ (1520) nalaze se jedan do drugoga tekstovi dviju pripovijesti toga ciklusa. Prvi tekst pod naslovom „čtenje ōd abrama“ sadrži „Pripovijest o pravednom Abrahamu“, koja govori o Abrahamovu odvraćanju od idolopoklonstva, a drugi tekst pod naslovom „ōd smarti abramove“ sadrži „Pripovijest o Abrahamovoj smrti“, koja govori o Abrahamovu viđenju Božjeg suda dušama. Tekstološka usporedba pripovijesti o pravednom Abrahamu iz „Libra“ s najstarijim sačuvanim slavenskim tekstom apokrifa „Abrahamovo otkrivenje“ – ruskostaroslavenskim tekstom iz „Silvestrova zbornika“ (14. st.), kao i usporedbe „Pripovijesti o Abrahamovoj smrti“ iz „Libra“ s najstarijim sačuvanim slavenskim tekstom apokrifa „Abrahamov zavjet“ – bugarskostaroslavenskim tekstom iz „Sevastjanovljeve zbirke“ (13. st.), te s hrvatskim glagoljičnim tekstovima apokrifa „Abrahamov zavjet“ iz „Oxfordskoga zbornika“ (15. st.), „Petrisova zbornika“ (1468.), „Sienskoga zbornika“ (16. st.), „Tkonskoga zbornika“ (16. st.) i Berčićeve zbirke br. 5 (15. st.), pokazuje kako tekstovi slavenskog ciklusa apokrifnih pripovijesti iz „Libra“ ne pripadaju istoj redakciji. Na temelju usporedbe sa srpskostaroslavenskim tekstovima raške i resavske redakcije – osobito s odgovarajućim tekstovima u zborniku iz manastira Savina (14. st.), u zborniku iz manastira svetog Pavla na Atosu (15. st.) i u „Zborniku svetog Nikole“ (16. st.) – utvrđuje se da ćirilični tekstovi ciklusa apokrifnih pripovijesti o Abrahamu hrvatske i srpske redakcije pripadaju istoj rukopisnoj predaji i da potječu od zajedničke matice te se izlažu posebnosti tih dviju redakcija.