Characterizing Photometric Flicker

Perrin, Tess E.; Brown, Charles; Poplawski, Michael; Miller, Naomi

doi:10.2172/1607663

Cited by 4 publications

(3 citation statements)

References 0 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…U kontekstu arheologije prepoznata je važnost metapodataka u svrhu prikaza prirode arheoloških podataka, njihovog pronalaženja te grupiranja prema određenim obilježjima (Wise and Miller, 1997). Smjernice Europskog arheološkog konzilija svrhu metapodataka povezuju s omogućavanjem podataka o arheološkom digitalnom sadržaju (objektu) za jednostavniji pristup u repozitorijima te njegovu procjenu u svrhu odlučivanja o ponovnoj uporabi u drugim istraživanjima (Perrin et al, 2014).…”

Section: žIvotni Ciklus Istraživačkih Podatakaunclassified

Otvoreni istraživački podaci u području arheologije

Pintarić,

Vujević

2023

VBH

View full text Add to dashboard Cite

Cilj. Otvoreni istraživački podaci postaju bitan čimbenik istraživačkog procesa u svim znanstvenim disciplinama, pa tako i u arheologiji koja je predmet ovoga rada. Samim tim dio su i procesa oblikovanja novoga znanja. Cilj je ovog istraživanja utvrđivanje i opis čimbenika oblikovanja istraživačkih podataka povezanih s arheologijom i otvorenom znanosti kojima se može utjecati na unaprjeđenje kvalitete otvorenih istraživačkih podataka u svrhu njihove ponovne uporabe u novim istraživanjima i arheološkoj zajednici. Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je provedeno metodom sadržajne analize dostupnih članaka i publikacija koji su proizašli iz znanstvenih istraživanja te projekata u području arheologije i otvorene znanosti. Rezultati. Pregledom i sadržajnom obradom relevantnih članaka ukazuje se na najznačajnije odrednice istraživačkih podataka te na tradiciju primjene digitalne tehnologije u arheologiji. Kroz istraživanje je deﬁnirano sedam faza primjene digitalne tehnologije koje je moguće percipirati kao razine zrelosti primjene digitalne tehnologije. Otvoreni istraživački podaci i njihova ponovna uporaba od interesa su za istraživačku, ali i širu zajednicu. Kao čimbenici istraživačkih podataka u arheologiji utvrđeni su arheološki podaci, arheološki zapis, životni ciklus istraživačkih podataka, digitalni objekt, strukturirani i povezani otvoreni podaci, citiranje otvorenih istraživačkih podataka, digitalni repozitorij i kvaliteta otvorenih istraživačkih podataka. Kod svakog od navedenih čimbenika istraženi su, opisani i povezani pojedini fenomeni. Proces je bitan jer se samo tako može osigurati povjerenje korisnika u istraživačke podatke za ponovnu uporabu, odnosno osigurati potrebna razina kvalitete otvorenih istraživačkih podataka. Utvrđena su daljnja područja istraživanja s obzirom na granularnost trajnog identiﬁkatora u području arheologije i dimenzije kvalitete istraživačkih podataka za ponovnu uporabu. Ograničenja. U okviru ovog istraživanja u obzir su uzeti samo radovi koji su objavljeni na hrvatskome ili engleskom jeziku, pa nisu uključeni rezultati relevantnih istraživanja predstavljenih na drugim jezicima. Istraživanja o otvorenim istraživačkim podacima u mnogim su sredinama u začetku. Veći broj istraživanja koji je proveden i objavljen u publikacijama za područje arheologije temelji se na studijima slučaja ili na prigodnim uzorcima. Ovim istraživanjem nisu detaljnije istraženi metapodaci. Praktična primjena. Kreiranje otvorenih istraživačkih podataka zahtijeva sudjelovanje istraživača ili stručnjaka iz područja arheologije, ali i informacijskih znanosti. Rezultati ovog istraživanja mogu im pomoći u razumijevanju primjene digitalne tehnologije te unaprjeđenju procesa nastajanja, pohrane, dugotrajnog očuvanja, kao i ponovne uporabe otvorenih istraživačkih podataka. Originalnost/vrijednost. Istraživanja o otvorenim istraživačkim podacima na području Hrvatske u početnoj su fazi. Nedostaju istraživanja o tome kako je moguće kreirati otvorene istraživačke podatke i kako ih ponovno upotrijebiti. Ovaj rad daje doprinos u proširenju spoznaja o digitalnom tijeku pohranjivanja istraživačkih podataka u arheologiji, čimbenicima oblikovanja otvorenih istraživačkih podataka te dimenzijama kvalitete za njihovu ponovnu uporabu.

show abstract

Section: žIvotni Ciklus Istraživačkih Podatakaunclassified

Otvoreni istraživački podaci u području arheologije

Pintarić,

Vujević

2023

VBH

View full text Add to dashboard Cite

show abstract

“…92 However, flicker sensitivity varies between individuals: people suffering from headaches or migraines, autism or photosensitive epilepsy are more likely to be affected; flicker can also be a concern in case of reading tasks and tasks involving the use of screens. 92,98…”

Section: Flickermentioning

confidence: 99%

“…152 Nonetheless, flicker can still occur when dimming LED light sources, particularly when paired with existing lighting controls in a retrofit situation or when using phase-cut controls or pulsewidth modulation. 98 DC drivers can be used to dim the light output of the LEDs to less than 1% without using pulse width modulation, thus avoiding the risk of flickering from light output fluctuations. 152 Modulation depth (percent flicker) and flicker index have often been used to quantify flicker, yet these metrics do not account for differences in periodic frequency as they were defined for a single waveform period and have also been found to not score objectively the level of flicker as actually perceived.…”

Section: Avoiding Flickermentioning

confidence: 99%

Impacts of home lighting on human health

Ticleanu

2021

Lighting Research & Technology

View full text Add to dashboard Cite

Typical home lighting practice is mainly centred on visual aspects to enable safe movement between spaces, flexibility in multiuse spaces, a sense of aesthetics and energy efficiency. Whilst lighting impacts on the health of residents have not received similar consideration, this area is gaining increasing interest. This is even more important and actual in the context of the recent pandemic where people have been working or studying from home. A combination of bright daytime light and night-time darkness is essential for circadian entrainment and maintenance of a regular daily sleep–wake cycle, whereas exposure to light at night can negatively impact circadian rhythms and sleep patterns and ultimately lead to potential health problems. Additionally, lighting also has the potential to affect health through associated effects such as flicker, glare, optical hazards or electromagnetic fields. This article discusses the main areas of concern related to home lighting and outlines general recommendations to limit detrimental effects and contribute to good health.

show abstract