Demografski razvoj otoka Brača i sklonost otočana iseljavanju

Abstract

Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru, Zadar acuka@unizd.hr SAŽETAKJedan je od najvažnijih demografskih procesa na hrvatskom otočnom prostoru depopulacija. Ona je posljedica intenzivnog iseljavanja, mahom mladog stanovništva, i negativne prirodne promjene. Mali hrvatski otoci i otoci smješteni podalje od kopna ponajviše su zahvaćeni tim procesom, dok je na pojedinim površinom većim i kopnu bližim ili premoštenim otocima čak zabilježen blagi porast broja stanovnika posljednjih nekoliko popisnih godina. Jedan od otoka koji je niz godina bio izložen intenzivnoj depopulaciji, a u novije vrijeme bilježi blagi porast broja stanovnika jest i otok Brač. U radu se analiziraju demografski pokazatelji koji svjedoče o intenzivnoj depopulaciji koja je zahvatila čitav otok u većem dijelu 20. stoljeća, no posljednjih nekoliko popisnih godina broj stanovnika dijela otočnih naselja u porastu je ili tek u manjem padu. Kako je u pojedinim slučajevima često riječ o fiktivnom porastu uzrokovanom tzv. administrativno doseljenim stanovnicima, istraživanjem provedenim u obliku anketnog ispitivanja nastojalo se istražiti u kojoj je mjeri stanovništvo zadovoljno životom na otoku te kakav je njihov trenutačni stav prema iseljavanju. Prema rezultatima istraživanja, većina ispitanika zadovoljna je uvjetima života na otoku i ne razmišlja o odlasku. Analizom varijance testirano je i nekoliko hipoteza postavljenih na početku istraživanja. Rezultati testiranja pokazali su primjerice da učestalost posjeta Splitu kao najbližemu većem urbanom i regionalnom središtu ne utječe na želju za odlaskom s otoka te da su najčešći razlozi cirkulacije prema Splitu zdravstveni, čime se zdravstvena infrastruktura nameće kao glavni nedostatak živo-ta na otoku.KLJUČNE RIJEČI: iseljavanje, depopulacija, hrvatski otoci, Brač

A sociodemographic profile of the participants in the Croatian Islands' Birth Cohort Study (CRIBS)

“…These studies were carried out mainly on northern Dalmatian and Kvarner islands. Only two aforementioned studies included attitudes towards migration: one on the Central Dalmatian island of Brač (Nakićen and Čuka, 2016) and the other regarding satisfaction with quality of life of young people on the island of Vis (Barada, 2014;Barada and Vakanjac, 2014;Barada et al, 2016).…”

“…As advantages of living on islands, islanders recognise ecological values (preserved nature, climate, peaceful and relaxed way of life) (Babić and Lajić, 2002;Bezinović and Petak, 2002;Babić et al, 2004;Podgorelec, 2008;Podgorelec and Klempić, 2013;Barada, 2014;Barada and Vakanjac, 2014;Podrogrelec et al, 2015;Nakićen and Čuka, 2016) and social values of island life (closeness of personal relationships, community togetherness, sense of security) (Podgorelec, 2008;Podgorelec and Klempić, 2013;Podgorelec et al, 2015). The main disadvantages pointed out by the respondents were lack of services (social, cultural, and health services) (Nakićen and Čuka, 2016), insufficient transport connections, and lack of education and job opportunities for youth (Babić and Lajić, 2002;Babić et al, 2004;Barada, 2014).…”

Komparacija turističkih scenarija razvoja Povalja na otoku Braču 2009. i 2019.

“…Lokalna vlast je u međuvremenu vrlo malo učinila na promjeni stanja i doživljaju samog mjesta pa se već postojećim problemima pripojio i niz novih. Takve se nalaze često može naći i u nekim drugim sličnim istraživanjima posebno malih otočnih zajednica (Klempić Bogadi i Podgorelec, 2011;Nakićen i Čuka, 2016) koji pokazuju da iako kod domaćih stanovnika postoji relativna sklonost i pripadnost otočkom načinu življenja, postoje i brojni nedostaci kojima se ostanak na otoku otežava. Stoga je glavni cilj turističkog razvoja hrvatskih otoka poboljšavanje kvalitete života i sprječavanje depopulacije, te traženje ravnoteže između ključnih dimenzija održivosti: ekološke, ekonomske i socio-kulturne (Tonković i Zlatar, 2014) na koje se upozorava i u prethodnim istraživanjima, a koje su usko povezane s top down i bottom up pristupom, odnosno inicijativama koje dolaze iz lokalne zajednice s onima koje dolaze iz viših razina vlasti (općine ili države).…”

Impact of Traffic Connectivity on Island Development

“…However, islands and island groups differ in geographical, socio-economic and demographic characteristics. In particular, "bridge" islands are being highlighted for more favourable demographic trends and better economic development, while small islands are exposed to intensive depopulation and are in the process of transforming from permanently inhabited to occasionally populated areas [21]. Table 3 shows the positive movement of the population on "bridge" islands and the negative movement on "non-bridge" islands and especially small "non bridge" islands.…”