na bakterije Escherichia coli i Staphylococcus aureus i kvasac Candida albicans koristeći metodu paralelnih linija (AATCC TM 147). Ustanovljeno je da se kod bojenja pletenina vodenim ekstraktom biljke Achillea millefolium L. uz dodatak 3% KNaC4H4O6 · 4H2O povećava postojanost obojenja nakon pranja u odnosu na pletenine bojene bez dodatka močila. Rezultati ispitivanja antimikrobnog dejstva pletenina obrađenih vodenim ekstraktom su pokazali da je došlo do povećanja antimikrobnog dejstva nakon pranja kod svih ispitivanih pletenina, s obzirom na bakteriju Escherichia coli, koja se ubraja u grupu rezistentnih bakterija.Ključne riječi: pletenine, bojenje, ekstrakti biljaka, antimikrobna svojstva, plazma
UVODTekstil obojen ekstraktima biljaka pogoduje osjetljivim osobama u borbi protiv raznih vrsta alergija koje izazivaju sintetičke boje. Sam proces bojenja je ekološki čista tehnologija i ekstrakti biljaka se dobijaju iz prirodno obnovljivih izvora [1]. Naše tijelo i odjeća su svakodnevno izloženi uticaju mnogih vrsta mikroorganizama. Odjevni predmeti u kontaktu sa ljudskom kožom predstavljaju idealnu podlogu za rast i razvoj mikroorganizama koji mogu kod čovjeka izazvati iritaciju, preosjetljivost i razne bolesti uzrokovane toksičnim agensima. Kako zbog visokih cijena sintetičkih boja kao i štetnog uticaja procesa bojenja na životnu sredinu, sve više na značaju dobija bojenje tekstila prirodnim bojama. Usljed česte povezanosti pojave alergijskih reakcija i toksičnosti sa upotrebom sintetičkih boja, poslednjih godina mnoge zemlje nameću stroge ekološke standarde. To je znatno povećalo interesovanje za razvoj tehnologija bojenja odjeće prirodnim bojama kompatibilnim sa okolinom i sa dobrim dezodorirajućim svojstvima [2]. *Autor za korespodenciju: Dragana Grujić E-mail: dragana.grujic@unibl.rs Rad primljen 09. 04. 201504. . Rad prihvaćen 11. 06. 2015. Rad je dostupan na sajtu: www.idk.org.rs/casopis Za aktivaciju površina tekstilnih materijala, kako bi se postiglo što bolje i trajnije vezivanje biljnih ekstrakata, mogu se koristiti specifične fizičke tehnologije, kao što je npr. obrada nisko-temperaturnom plazmom. Tekstilni materijali izloženi dejstvu plazme prolaze hemijske i fizičke transformacije vezane uz hemijske promjene u površinskom sloju, promjene strukture površinskog sloja i promjene fizičkih svojstava površinskog sloja. Djelovanjem plazme na površini vlakana i polimera stvaraju se nove funkcionalne grupe, kao što su -ОH, -C=О, -CООH, koje utiču na poboljšanje sposobnosti kvašenja tkanina (hidrofilni efekti) [3][4][5][6].Prema tome, plazma se u prvom redu koristi za površinsku obradu materijala, jer se njenim djelovanjem modifikuju samo površinska svojstva do debljine sloja od svega nekoliko desetaka nanometara, čime osnovna svojstva materijala ostaju gotovo nepromijenjena. Na ovaj se način postiže selektivna modifikacija svojstava vlakana, npr. može se uticati na sposobnost kvašenja i bojenja, adhezijske karakteristike i dr., a što se teško može ostvariti klasičnim hemijskim postupcima bez posljedica na osn...