Quality and utilization potential of urban parks

Abstract

Gradski parkovi kao otvoreni prostori i dijelovi sustava zelenih površina urbanih sredina važan su element cjelokupne strukture grada. Načini njihovog korištenja uvjetovani su razvojem životnog standarda, načinom života i različitim potrebama urbane populacije. Prema konceptu projektiranja parkova koji je primjenjivan do kraja 20. Stoljeća, parkovi su oblikovani tako da omogućavaju aktivno i pasivno korištenje kroz različite oblike rekreacije (šetnja, sjedenje, trčanje, igra djece i druge aktivnosti), no oni u današnje vrijeme ne zadovoljavaju sve zahtjeve suvremenih korisnika te zahtijevaju suvremeniji, odnosno postmoderni kontekst promatranja. Naime, u dosadašnjem procesu pejzažnog oblikovanja nedostaje važan preduvjet za projektiranje kvalitetnih parkova, a to je uvažavanje potreba i očekivanja korisnika. Budući da se temom parkova bave različite discipline, od tehničkih do humanističkih, kao rezultat interdisciplinarnog pregleda literature, u smislu korisnika prostora, izdvojeni su kriteriji za procjenu kvalitete parkova: pristupačnost prostora; pogodnost za različite vrste aktivnosti (raznovrsnost sadržaja i opremljenost); ugodnost boravka (u zavisnosti od mikroklimatskih uvjeta – mogućnosti zasjene, sigurnost prostora itd.) i društvenost (mogućnost ostvarivanja socijalnih aktivnosti). Ciljevi su: (1) utvrditi značaj odabranih kriterija kvalitete u procjeni uspješnosti projektiranja gradskih par­kova; i (2) ocijeniti upotrebni potencijal gradskog parka Tašmajdan u Beogradu korištenjem odabranih kriterija kvalitete. U istraživanju je korištena metoda anketiranja na uzorku od 300 korisnika. Anketiranje je provedeno prema utvrđenom protokolu metodom slučajnog uzorka, tokom rujna kao mjeseca u kojem vremenski uvjeti pogoduju odvijanju aktivnosti na otvorenom prostoru. Na temelju anketnog upitnika utvrđena je struktura ispitanika (spol, dob, stupanj obrazovanja, ekonomske mogućnosti i dr.) i njihovi stavovi o predmetu istraživanja: pristupačnosti, pogodnosti za različite vrste aktivnosti (raznovrsnost sadržaja i opremljenost parka), ugodnost prostora i mogućnosti ostvarivanja socijalnih aktivnosti, održavanja parka, postojanje sukoba sa drugim korisnicima parka i dr. U odnosu na socijalni način korištenja prostora vrednovan je upotrebni potencijal istraživanog parka postavljanjem pitanja, kako bi se ustanovilo koliko se park uspješno koristi (pojedinačna ili grupna posjeta parku, razgovor sa drugim korisnicima parka itd.). Obrada i analiza podataka izvršena je Microsoft Office Excel 2007 i statističkim programom SPSS (Statistical Package for Social Sciences) version 10.0 (SPSS, Chicago, IL.). Pregledom i interpretacijom rezultata izvedeni su zaključci: – Položaj i pristupačnost gradskog parka ispitanici su ocijenili srednjom ocjenom od 4.54, što ukazuje na njihovo zadovoljstvo blizinom stanica gradskog prijevoza i mogućnošću dolaska u park pješice. Povezanost prostornih cjelina u parku stazama i mogućnost kretanja stazama u željenom pravcu koje kod korisnika stvaraju sigurnost, također su ocijenjene visokom srednjom ocjenom (4.36). Dobra pristupačnost i unutarnja povezanost, uz osjećaj sigurnosti povećavaju uporabni potencijal parka. – Na temelju stavova ispitanika o raznovrsnosti sadržaja i opremljenosti prostora za različite vrste aktivnosti prepoznat je nedostatak sadržaja posebno namijenjenih mlađim dobnim skupinama (tinejdžeri), ali i i starijoj populaciji (sportski tereni, dječija igrališta, stolovi i klupe u hladu). Također nedostaje uslužni prostor za iznajmljivanje bicikala i rola, kao i ograda oko parka. Istraživanjem različitih vrsta aktivnosti i potreba korisnika evidentirani su i sukobi različitih grupa korisnika istog prostora. – Ukupna ugodnost prostora Tašmajdanskog parka je ocijenjena kao vrlo dobra (4.06). Međutim, ispitanici daju najnižu ocenu za udobnost klupa u parku i neodostatak prostora za sjedenje koji su u hladu. – Kako 77 % ipitanika posjećuje park s prijateljima i 51 % ispitanika razgovara s drugim korisnicima parka, dobiveni rezultati ukazuju da sa socijalnog gledišta korištenja prostora park ispunjava svoju funkciju. Rezultati ukazuju da na kvalitetu gradskih parkova bitno utječu upravljanje i održavanje. Stoga je neophodno uvođenje jasno prepoznatljive službe koja će se baviti upravljanjem i održavanjem parka. Rezultati istraživanja ukazuju na upotrebljivost četiri korištena kriterija za procjenu upotrebnog potencijala parka. Dobiveni rezultati daju podlogu za izradu preporuka za unapređenje procesa pejsažnog oblikovanja i projektiranja u gradu, u cilju poboljšanja kvalitete parkova i zadovoljavanja potreba korisnika za određenim vrstama aktivnosti, što će unaprijediti i samu razinu korištenja ovih prostora.

Tourist perceptions and uses of urban green infrastructure: An exploratory cross-cultural investigation

“…Urban forests also possess high educational values by representing nature and natural processes in cities and towns. Urban parks, green corridors, greenways, and open green spaces are also of strategic importance for the quality of life of our increasingly urbanized society (Chiesura, 2004;Galečić et al, 2016); there is general agreement that they are essential for liveable and sustainable cities and towns (Konijnendijk et al, 2013). Planners and managers have, however, underestimated the potential benefits that UGI can provide and have not grasped the culturally-dependent roles, processes and means needed to provide those benefits, particularly the linkages between benefits and characteristics of UGI and its management (Dwyer et al, 1992;Gudurić et al, 2011).…”