Stress exposure in nurses and technicians at Clinical Center Foča

Abstract

Kratak sadržajUvod. Sestrinstvo je, po svojoj prirodi, profesija koja podrazumjeva visok nivo stresa. Stres ili stresogena reakcija je odgovor organizma na stresogenu situaciju. Zdravstveni radnici su izloženi profesionalnom sagorijevanju prirodom svoga posla, naročito u kliničko bolničkoj praksi. Cilj ovog rada bio je da se izvrši identifikacija i analiza stresogenih faktora i procjeni nivo stresa na radnom mjestu medicinskih sestara i tehničara.Metode. Istraživanje je sprovedeno u službi internog odjeljenja i službi neurološkog odjeljenja Kliničkog centra Foča, a uzorak su činile zaposlene medicinske sestre i tehničari u ovim službama, koji su anketirani putem anonimnog epidemiološkog upitnika u periodu između februara i marta 2012. godine.Rezultati. Sve anketirane medicinske sestre i tehničari imaju srednje obrazovanje. Većina ispitanika je ženskog pola, na internom odjeljenju 100% i na neurološkom odjeljenju 80%. Preko 30 godina radnog staža ima 75% zdravstvenih radnika na internom odjeljenju i 90% na neurološkom odjeljenju. Od ukupnog broja anketiranih medicinskih sestara i tehničara 80%, na internom odjeljenju smatra da je izloženo stresu, a 20% da nije izloženo stresu. Svi zdravstveni radnici na internom odjeljenju i 95% na neurološkom odjeljenju, smatraju da su međuljudski odnosi u ovim službama zadovoljavajući. Najveći broj zdravstvenih radnika na internom odjeljenju (75%) i nešto više od polovine zdravstvenih radnika na neurološkom odjeljenju (55%) smatra da primarni stresor za zdravstvene radnike jesu profesionalni zahtjevi. Svi anketirani zdravstveni radnici su u mogućnosti da redovno koriste godišnje odmore. Najveći broj zdravstvenih radnika (70%) izložen je opasnostima i štetnostima u obje službe.Zaključak. Prikazani rezultati ukazuju da je izloženost zdravstvenih radnika stresu na poslu prisutna u velikom procentu. Svi zdravstveni radnici su u mogućnosti da koriste redovno godišnje odmore, a glavni izvor stresa je preopterećenost poslom i profesionalni zahtjevi.

Correlation between workplace stressogenic factors and sociodemographic characteristics of employees in primary and secondary health care in Doboj region

“…[6], Pavlović i sar. [7], i dr.). Upitnik se sastoji od dva dijela, prvi dio obuhvata opšte podatke dok drugi dio upitnika uključuje odabrane stresogene faktore na radnom mjestu.…”

“…Poredeći dobijene rezultate sa rezultatima sličnih istraživanja sprovedenih u: Foči [7], Kliničko bolničkom centru "Sestre milosrdnice" u Zagrebu [8], Hrvatskoj [9,10,12], Tuzli [11], Kliničkoj bolnici "Dubrave" [8], Mostaru [14], Sjevernoj Italiji [15], tri Portugalske bolnice [16], Đakovu [17] i Saudijskoj Arabiji (Dammam) [18,19], može se u većini slučajeva uočiti sličnost u osjećajima stresa na radnom mjestu ispitanika ukupnog uzorka, ali i određene razlike po pojedinim stresorima. Razlike u doživljavanju stresogenih faktora na radnom mjestu proizilaze iz različitog stepena društveno-ekonomskog razvoja države, nači-na organizovanja i razvijenosti zdravstvenog sektora, finansiranja, dostupnosti stručne literature i mogućnosti usavršavanja i napredovanja, kao i efikasnosti u suzbijanju negativnih efekata stresogenih faktora na zaposlene [20].…”

Stress at work and working conditions of nurses / technicians in primary and secondary health care // Stres na poslu i radne okolnosti medicinskih sestara/ tehničara u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti

“…Jedna od osnovnih mjera zaštite za sve zdravstvene radnike jeste obezbjeđe-nje i upotreba radnog odijela i obuće. 8 U našem istraživa-nju 20% medicinskih sestara/tehničara je izloženo nepovoljnim fi zičkim uslovima na poslu kao što su npr. loša higijena vazduha u radnom prostoru, buka, radijacija, hemijske supstance, oštri ili pokretni objekti, klizave površine, zadaci/pokreti koji se stalno ponavljaju, podizanje teških predmeta ili naporan posao.…”

Positive and negative aspects of the public image of nursing

“…Sećanje na istorijski obileţenu sliku medicinske sestre mora biti prisutno da bi medicinske sestre uspele kao profesionalci [21].Stereotipne slike u javnosti mogu da utiču na pojavu stresa kod medicinskih sestara. Nastali stres odnosno stereotip, pretnja -strah da će se potvrditi negativna slika o sestrinstvu moţe da ima za posledicu smanjenje obavljanja posla medicinskih sestara [22,23].Rezultati istraţivanja Ikeda, Inoue, Kamibeppu (2008) pokazuju da ovlaštene, licencirane medicinske sestre (LPNs) koje su imale pozitivnu sliku o RNS su pokazale interes za napredovanje u karijeri. MeĎutim, one sestre koje su osećale da nisu priznate od strane menadţera, pacijenata i saradnika nisu imale motivaciju za profesionalni napredak [24].…”