Tourists' Expenditure Behaviour: The Influence of Satisfaction and the Dependence of Spending Categories

Abstract

A review of the literature shows that the relationship between satisfaction and tourism expenditure, as well as the dependence among different tourist expenditure categories, are under-researched topics. The aim of this study is twofold: first, to investigate the influence on tourism expenditure of tourists' satisfaction with the destination, correcting for the effect of some socio-demographic and trip-related variables; second, to study the dependence among tourist expenditure on the different tourist categories that create the overall expenditure for the trip. This study focuses on an analysis of the expenditure behaviour of a sample of international visitors who travelled in an area around the Dolomites in Northern Italy, adopting the doublehurdle model with the Heien and Wessells estimator. In discussing the results, policy implications and managerial issues for tourism destinations are presented.

Estimating the Economic Impact of Tourism in the North of Jordan through the I-O Approach

“…These countries used cultural and heritage resources as a tool for community economic development. The better the cultural heritage product the greater the chance that tourist will spend more money within a region or country (Disegna and Osti, 2016).…”

Promjene u obilježjima turističke potrošnje riječkih i opatijskih turista

“…No Frechtling (2006) naglašava kako je istodobno važno i razumijevanje turističke potrošnje pri mjerenju ekonomskih utjecaja turizma na destinaciju. Stoga je sve veći broj onih autora koji se bave utvrđivanjem determinanti turističke potrošnje na razini destinacije, a važnost istraživanja potrošnje turista u postizanju boljeg razumijevanja gospodarskog utjecaja turizma na destinaciju dokazana je brojnim studijama (primjerice Craggs & Schofield, 2009, Disegna & Osti, 2016., Fredman, 2008, Hung et al, 2012Legohérel i Wong, 2006;Thrane, 2014). U skladu sa sveobuhvatnim pregledom radova koji su se bavili istraživanjem turističke potrošnje na razini destinacije, a koji su prezentirali Brida & Scuderi (2013), najviše autora primjenjuje klasičan linearan regresijski model u kojemu je turistička potrošnja modelirana metodom najmanjih kvadrata (OLS), dok je manji broj onih koji primjenjuju naprednije ekonometrijske modele kao što su double-hurdle, Tobit ili Heckit modeli (Mayer & Vogt, 2016).…”

“…Kad je riječ o turističkoj potrošnji kao zavisnoj varijabli, u literaturi se razine potrošnje izražavaju četirima kategorijama: ukupnom potrošnjom tijekom cijelog putovanja (po grupi, po kućanstvu, po ispitaniku), dnevnom potrošnjom, potrošnjom po osobi i dnevnom potrošnjom po osobi (Brida & Scuderi, 2013). Brojni autori potvrđuju da različite varijable mogu utjecati na razinu turističke potrošnje u destinaciji (Brida & Scuderi, 2013, Disegna & Osti, 2016, Marcussen, 2011, Thrane, 2016. Navedene se varijable najčešće grupiraju, također u četiri glavne kategorije: ekonomske, sociodemografske, varijable povezane s putovanjem i boravkom te psihografske varijable (Marcussen, 2011;Marrocu et al, 2015;Thrane, 2016).…”

“…Svakako je primjetan povećan interes autora za testiranjem ovih varijabli jer u zadnjih nekoliko godina raste broj objavljenih istraživanja koja uključuju psihografske varijable, kao što je stupanj zadovoljstva turista (npr. Chen & Chang 2012;Craggs & Schofield, 2009;Disegna & Osti, 2016, Kim et al, 2010Wang & Davidson, 2010;Zhang et al, 2010).…”

“…U sljedećem koraku analize podataka provedene su dvije regresijske analize s ciljem utvrđivanja čimbenika koji su utjecali na visinu turističke potrošnje u destinaciji, zasebno na ispitanicima koji su u destinaciji boravili 2014. godine i onima koji su tamo boravili 2016. godine. Mnogi autori slijede ekonometrijsku praksu i u svojim analizama primjenjuju prirodni logaritam potrošnje (primjerice Disegna & Osti, 2016;Downward & Lumsdon, 2003;García-Sánchez et al, 2013;Marrocu et al, 2015;Thrane, 2014;2016). Stoga se, u skladu s prethodnim istraživanjima, i u ovom istraživanju primjenjivao prirodni logaritam ukupne dnevne potrošnje po osobi kao zavisna varijabla u modelima OLS regresije (Tablice 5 i 6).…”