Trgovački centri i promjene u gradskoj jezgri: slučaj Zadra

Abstract

SAŽETAK Trgovački centri specifičan su proizvod i simbol potrošačkog društva i kulture, a njihova je pojava bila jedan od najvidljivijih znakova transformacije postsocijalističkih gradova. Namjera ovog rada ukazati je na povezanost procesa decentralizacije i suburbanizacije trgovine s promjenama u zadarskoj gradskoj jezgri. Prvi cilj istraživanja bio je utvrditi stanje zadarske povijesne jezgre s obzirom na njezine komercijalne, poslovne i turističke funkcije. Kako bi se ustanovila zastupljenost pojedinih tipova sadržaja, provedeno je terensko istraživanje kojim su popisani i kategorizirani poslovni prostori unutar povijesne gradske jezgre. Drugi cilj istraživanja bio je ispitati kako različiti tipovi aktera koji su profesionalno vezani za prostor povijesne jezgre percipiraju njezino trenutno stanje te kako vide glavne smjernice revitalizacije. U tu svrhu provedeno je kvalitativno istraživanje. Na temelju istraživačkih nalaza u radu se razmatraju promjene koje se odvijaju u zadarskoj povijesnoj jezgri kao i opće smjernice revitalizacije.Ključne riječi: trgovački centri, povijesna jezgra, javni prostor, revitalizacija, Zadar. UvodFenomen trgovačkih centara usko je povezan s usponom "potrošačkog društva" 1 , odnosno "potrošačke kulture" 2 i konzumerizma 3 (Featherstone, 1991.; Lipovetsky, 1 "Potrošačko društvo naziv je kojim se izražavaju neka svojstva suvremenog masovnoga kapitalističkoga i tržišnoga društva, društvenog djelovanja pojedinaca i skupina te načina ponašanja u kojima je potrošnja postala dominantna društvena vrijednost, a tržišni odnosi prevladavajući društveni odnosi" (Peračković, 2013.:35). 2 "Potrošačka kultura podrazumijeva da se u modernom svijetu, osnovne društvene prakse i kulturne vrijednosti, ideje, aspiracije i identiteti definiraju i usmjeravaju prema potrošnji, a ne drugim društvenim dimenzijama" (Čolić, 2008.:958). 3 Kao kompleksan društveni i kulturni fenomen, konzumerizam nadilazi sam čin potrošnje, odnosno prakse kupovanja te se može razumjeti kao "kulturni izraz i manifestacija sveprisutnoga čina potrošnje" (Čolić, 2008.:969). Drugim riječima, konzumerizam predstavlja "psihosocijalni izražaj presijecanja između strukturalnog i individualnog u sferi potrošnje. Iskustvo potrošnje jest psihosocijalno, u smislu da predstavlja most koji povezuje pojedinca i društvo" (Miles, 2006(Miles, .:4-5, prema Čolić, 2008. Pojedini autori stoga govore o konzumerizmu kao životnom stilu.

Hollowing out and revitalising a post-socialist city centre: Vacant commercial premises in Zagreb

“…Attention has already been drawn to the problem of the lack of coherent strategy and vision for city development in Zagreb, which leads to the non-systematic treatment of urban spaces (Svirčić Gotovac, 2010). Importance of strategic plans defining overall objectives of city centre revitalisation (Tonković, 2015) and of strategic interventions in the scope of comprehensive urban regeneration is highlighted for post-socialist cities in general (Keresztély & Scott, 2012). A higher level of participation in the urban regeneration processes is also called for (Compare with Svirčić Gotovac & Kerbler, 2019).…”

“…In this light, we should mention processes of depopulation and increases in the share of older population and single-member households that increasingly characterise historical city cores along the Croatian Littoral, along with losing the role of the main retail centres for their cities, while gaining a new characteristic: that of tourist centres (Poljičak, 2014). Research has shown a link between the decentralisation of retail, declining visits to the city core, and an impression of "emptiness" in the city centre outside of the peak tourist season (Tonković, 2015).…”

“…These include the increasing role of the private sector, an increase in entrepreneurial spirit among the population, and the greater involvement of the civil sector in urban planning and development. However, there has also been a general decline in the importance of urban planning, weakening of public administration in city management, absence of clear urban development strategies, lack of horizontal and vertical coordination between institutions and organisations, and stronger influence of social actors with financial (economic) power in comparison to civil actors and experts (Ianoş, Sorensen, & Merciu, 2017;Slavuj, Cvitanović, & Prelogović, 2009;Stanilov, 2007b;Svirčić Gotovac, 2010;Sýkora & Bouzarovski, 2012;Temelová, 2007;Tonković, 2015). Even in the case of fruitful processes of city centre revitalisation (the example of Ljubljana), Svirčić Gotovac & Kerbler 2019found that there was also no real citizen participation in this process, except at the formal planning level.…”

“…In Croatia, the problem has been magnified by the turbulent economic conditions of the last 30 years caused by the crisis of traditional industries in the 1980s, consequences of the 1991-1995 Croatian War of Independence (Homeland War), processes of transformation and privatisation within an ill-defined legal framework during the transition period, the global economic crisis of 2008, as well as the increasing emphasis on creating economic growth via orientation toward the service sector. The results of this are visible in the urban landscape, functional and physiognomic changes, and changes in the identity of cities in Croatia (See Jakovčić, 2006;Poljičak, 2014;Svirčić Gotovac, 2010;Tonković, 2015).…”