A conceptual model of quality service provision for people with intellectual disability and challenging behaviours: Enhancement and enrichment through service user and other stakeholder consultation

Abstract

People with intellectual disability and challenging behaviour are one of the most disenfranchised groups in society. How they are supported through services has a primary role in changing this outcome. While legislation provides frameworks for quality service provision for people with disabilities, they do not identify the mechanisms specific to the cohort that can address this disenfranchisement. As such, it is paramount to develop an understanding of quality service provision specific to those with intellectual disability and challenging behaviour.To identify the factors required for quality service provision for people with ID and CB, a three-stage design incorporating participants from various stakeholder groups (n=7) was undertaken. Study one involved data collection from CEOs and managers (n=55) of service provider agencies using a Delphi study, and clinicians and senior practitioners (n=85) using survey methods. Study two incorporated interviews conducted with families/carers of service users (n=11), advocates (n=10), support workers (n=13) and supervisors (n=11) who had provided services to the cohort, complemented by survey data (n=102). Study three involved data collection with service users with intellectual disability and challenging behaviour (n=14) through focus groups.The results of this research led to the identification of processes and practices associated with and impacting on quality service provision that were not identified through the literature review. Further, it identified agents that are formative to the production of quality services.The outcome of this research is a model of quality service provision for the cohort that conceptualises quality as a continuous process and includes factors across sociopolitical systems that are formative to, and impacting on, quality service provision. The developed model has significant implications for service provider agencies, service user consultation, government, substitute decision making, and the National Disability Insurance Scheme.

Analiza Obilježja Službe Podrške U Usluzi Organiziranog Stanovanja Za Osobe S Intelektualnim Teškoćama

“…Unatoč subjektivnosti pojma kvalitete i činjenici što ne postoje sasvim objektivni i univerzalno definirani kriteriji za praćenje iste, u literaturi se upućuje na neka obilježja kvalitetne usluge. Kvalitetna usluga za osobe s intelektualnim teškoćama uključuje ova tri elementa: 1. usluga doprinosi ispunjenju osobno usmjerenih ishoda, 2. postoji usklađenost svih sastavnih elemenata, 3. kvalitetna usluga vodi računa o stalnom poboljšanju kvalitete (Gatfield, 2015). Prema Gatfield (2015), takav konceptualni okvir kvalitete usluge podrazumijeva usklađenost svih sastavnih elemenata tako da usvojene prakse (procesi) pretvaraju resurse (materijalne i politike) u rezultate (ostvarivanje osobnih ishoda osoba s intelektualnim teškoćama i ostvarivanje rezultata unutar samih pružatelja usluga).…”

“…Kvalitetna usluga za osobe s intelektualnim teškoćama uključuje ova tri elementa: 1. usluga doprinosi ispunjenju osobno usmjerenih ishoda, 2. postoji usklađenost svih sastavnih elemenata, 3. kvalitetna usluga vodi računa o stalnom poboljšanju kvalitete (Gatfield, 2015). Prema Gatfield (2015), takav konceptualni okvir kvalitete usluge podrazumijeva usklađenost svih sastavnih elemenata tako da usvojene prakse (procesi) pretvaraju resurse (materijalne i politike) u rezultate (ostvarivanje osobnih ishoda osoba s intelektualnim teškoćama i ostvarivanje rezultata unutar samih pružatelja usluga). Ovaj model razlikuje nadalje sljedeća tri sustava: mezosustav kao središnji sustav koji se odnosi na pružanje usluga i na koji utječu faktori iz drugih sustava; makrosustav koji predstavlja društveno-političko okruženje i kronosustav koji predstavlja promjenu tijekom vremena.…”

“…Ovaj model razlikuje nadalje sljedeća tri sustava: mezosustav kao središnji sustav koji se odnosi na pružanje usluga i na koji utječu faktori iz drugih sustava; makrosustav koji predstavlja društveno-političko okruženje i kronosustav koji predstavlja promjenu tijekom vremena. Ovakav konceptualni okvir za identifikaciju ograničavajućih faktora unutar svakog sustava nastao je prilagodbom Bronfenbrennerove teorije ljudskog razvoja (Shorgen i dr., 2009 prema Gatfield, 2015). Unutar navedenog modela Gatfield (2015) navodi čak 14 različitih čimbenika važnih za pružanje kvalitetnih usluga za osobe s intelektualnim teškoćama, od kojih svakako valja istaknuti financiranje, organizacijsku kulturu i politiku, materijalne i ljudske resurse, rukovodstvo, tj.…”

“…Ovakav konceptualni okvir za identifikaciju ograničavajućih faktora unutar svakog sustava nastao je prilagodbom Bronfenbrennerove teorije ljudskog razvoja (Shorgen i dr., 2009 prema Gatfield, 2015). Unutar navedenog modela Gatfield (2015) navodi čak 14 različitih čimbenika važnih za pružanje kvalitetnih usluga za osobe s intelektualnim teškoćama, od kojih svakako valja istaknuti financiranje, organizacijsku kulturu i politiku, materijalne i ljudske resurse, rukovodstvo, tj. menadžment, fleksibilnost, organizaciju osoblja, individualizaciju, kvalitetu življenja osoba s intelektualnim teškoćama i procjenu kvalitete usluge samih korisnika.…”

“…Rezultati upućuju na to da služba raspolaže dostatnim materijalnim i ljudskim resursima, što je značajno jer ti resursi bitno određuju kvalitetu usluge (Gatfield, 2015). Ohrabruje činjenica da služba primjenjuje osobno usmjereni pristup u planiranju podrške povezan s većom individualizacijom usluga i ostvarivanjem osobnih ishoda osoba s intelektualnim teškoćama (Holburn, 2002) i da pozornost posvećuje osobnom zadovoljstvu korisnika kao važnom čimbeniku kvalitete (Bigby i sur., 2019).…”