A New Era for Liberal Arts: Global Changes and Emerging Possibilities

Abstract

This article explores the changes and possibilities for liberal arts education in what has been called the 'Asian Century.' The article represents conceptual research, in that it attempts to offer interpretative and speculative commentary on the state of liberal arts at this time, from the perspective of the Dean of a Faculty of Liberal Arts in an Asian University. At the same time, the article draws on empirical research, including recently published research by the author on the nature of liberal arts in SouthEast Asia. Following a survey of this and other relevant literature, it is proposed that liberal arts faces certain changes at this point of time, which may present opportunities for reinvigoration of the educational approach. These include: the pressures toward economic or utilitarian motivations for education; the evolving places of science and humanities in a general education curriculum; and the controversial place of religion and theology in liberal arts education. While each of these issues presents challenges, it is possible to regard this period of contestation as providing an opportunity for this classic educational approach to find fresh relevance.

Usporedba europske i azijske odgojno-obrazovne tradicije i njihova važnost u suvremenom kontekstu

“…Lee, 1996;Leung, 1998;Ho, 2009;Chen Tsai, Özturgut, 2013;Yang, Guorui, 2019). Dio autora (Marginson, 2011;Mason, 2014;Malcolm, 2018) smatra da je razlog te izvrsnosti snažna zastupljenost kulturno-filozofske tradicije koja je proizašla iz sustava filozofskih, religijskih i političkih načela, koje je postavio , a u čijem se fokusu nalazi odgoj i obrazovanje. Konfucijanizam, često shvaćen kao tradicija, filo-zofija, način života (Yao, 2000) ili kao građanska religija (Billioud, Thoraval, 2008), temelji se na ideji harmonije među pojedincem, prirodom i nebom, a definira se kao kontinuirani odnos između različitih krajnosti: (I) pojedinca i društva; (II) individualnog i zajedničkog; (III) duhovnog i ljudskog; (IV) oca i sina; (V) učitelja i učenika i sl.…”

“…liberal arts), kojima se njeguje razvoj cjelokupne ličnosti, a što zapravo čini srž konfucijanskog odgoja i obrazovanja (Jiang, 2013). Kao primjer toga, Malcolm navodi sveučilišta u Hong Kongu, Indoneziji, Koreji i Tajvanu, koja su prešla s trogodišnjeg na četverogodišnji model sveučilišnog obrazovanja, a u kojemu se u toj dodatnoj godini, kao obvezan dio postojećih sveučilišnih programa, uvodi i širok raspon interdisciplinarnih kolegija iz humanističkih i društvenih znanosti te kreativnih umjetnosti (Malcolm, 2018). 1 Naime, Malcolm smatra da uvođenje tih kolegija počiva na uvjerenju da hiperspecijalizacija obrazovanja dovodi do negiranja obrazovanja kao procesa razvoja pojedinca kao moralnog i humanog bića, što se kosi s načelima konfucijanske filozofije odgoja i obrazovanja.…”

INTELEKTUALITAS, GAIRAH & KERENDAHAN HATI: SIKAP TERHADAP SAINS DAN TEKNOLOGI [INTELLECTUALITY, PASSION & HUMILITY: ATTITUDES TOWARDS SCIENCE AND TECHNOLOGY]

“…Sikap ini disayangkan, karena sesungguhnya memperlebar jurang dualisme yang dibangun oleh pihak ateisme. Di lain pihak, tekanan utilitarianisme dan tuntutan kehidupan zaman modern juga sering menimbulkan sikap merendahkan aspek keimanan, yang dianggap tidak banyak berkontribusi pada kesuksesan hidup (Malcolm, June, 2018).…”