Uvod Geomorfometrija je znanstvena grana koja se bavi kvantitativnom analizom površine terena. To je interdisciplinarna grana koja prikuplja različite matematičke, statističke i tehničke obrade slike koje se mogu koristiti za kvantificiranje morfoloških, hidroloških, ekoloških i drugih karakteristika Zemljine površine (Pahernik i Kereša, 2007; Pike i dr., 2008). Geomorfometrijske analize mogu se primijeniti na određeni tip zemljišta ili na drenažne bazene (Sharma, 1981; Faivre, 2008). Drenažne mreže i drenažni bazeni temeljni su pojmovi u geoznanostima. Drenažna mreža jest mreža kanala i odvoda svih drenažnih bazena jednoga područja. Kroz drenažne kanale fluvijalni procesi djeluju na transport vode i sedimenata iz lokalne regije (O'Callaghan i Mark, 1984). Drenažni bazen je područje zemljišta koje odvodi vodu, sedimente i druge materijale preko segmenta toka. Zbog rasprostranjenosti se umjesto naziva mrežni kanal upotrebljava segment toka (USDA, 2010). Drenažni bazeni povezuju se s drugim drenažnim bazenima na manjim nadmorskim visinama (Martz i Garbrecht, 1993; EEA Glossary, 2017; Monde Geospatial, 2017). Geomorfolozi analiziraju geomorfometrijske parametre, opisuju padine doline i kanala, reljef, vrstu drenaže i druge parametre. Geomorfometrijska analiza drenažne mreže ima bitnu ulogu u razumijevanju geohidrološkoga ponašanja drenažnih bazena (Hajam, 2013). Ako se modeli drenažnih mreža i geomorfometrijskih parametara zajednički interpretiraju, mogu se koristiti za predviđanje poplava, modeliranje protoka vode, prepoznavanje i planiranje potencijalnih zona podzemnih voda i klimatskih studija s obzirom na to da postoji niz problema vezanih uz vodu iz učestalijih jakih kiša i masovnih poplava (Chorowicz i dr. 1992; Bognar i Faivre, 2006; Arumí i dr., 2016). Ti su modeli također korisni za vizualizaciju terena, prostorno planiranje, graditeljstvo, procjenu opasnosti (poput predviđanja i ublažavanja klizišta), obalnu zaštitu, planiranje instalacija trasa obnovljivih i neobnovljivih izvora energije i dr.