Allergotoxicology: Research of Pollutant Influence on the Development of Allergic Reactions

Abstract

Alergotoksikologija je znanstvenoistraživačko područje koje se bavi ispitivanjem utjecaja polutanata (onečišćivača zraka) na nastanak alergijskih reakcija i bolesti. Ispitivanja su prvobitno bila usmjerena na polutante vanjskih prostora, a u novije vrijeme sve više na polutante unutarnjih prostora u kojima ljudi provode većinu vremena. Polutanti po svojoj prirodi mogu biti krute, tekuće ili plinovite čestice, koje se razlikuju s obzirom na veličinu, sastav i izvor iz kojeg nastaju. S obzirom na izvor mogu biti biološkog i nebiološkog podrijetla. Polutanti koji su predmet suvremenih istraživanja s gledišta nastanka alergijskih bolesti su respirabilne krute čestice, ozon, dušični oksidi i bioaerosoli. Mehanizam djelovanja polutanata ovisi o veličini čestica, njihovoj topljivosti i mjestu ulaska u organizam. Dosadašnja ispitivanja su pokazala da različite čestice uvjetuju različite imunosne i neimunosne odgovore u organizmu. Interakcija polutanata i alergena može se zbivati izvan eksponirane osobe, tj. sa samim alergenom ili u eksponiranoj osobi na sluznicama i koži. Polutanti mogu biti nosioci alergena i mogu interferirati na različitim nivoima u nastanku alergijske reakcije. U ovom prikazu razmatraju se dosadašnja saznanja o mehanizmima djelovanja polutanata na alergene, na imunosni sustav izloženih osoba na osnovi epidemioloških populacijskih istraživanja, kliničkih studija ekspozcije u kontroliranim uvjetima i eksperimentalnih testnih sistema in vivo i in vitro. KLJUČNE RIJEČI: alergija na pelud, astma, bioaerosoli, IgE-protutijelo, LLNA, krute respirabilne čestice, onečišćivači zraka, proteinsko-haptenski konjugatiKanceljak-Macan B. ALLERGOTOXIC RESEARCH Arh Hig Rada Toksikol 2010;61:85-94 Alergotoksikologija je znanstvenoistraživačko područje koje se bavi ispitivanjem utjecaja polutanata na nastanak senzibilizacije, pojavu i održavanje alergijskih reakcija (1). Makroklimatske i mikroklimatske promjene, ekonomski razvoj, urbanizacija, potrošnja energije, transport, promet motornim vozilima dovode do porasta i promjena izvora onečišćivača zraka u općem i radnom okolišu (2). Osim toga u stalnom su porastu i izvori alergena koji potječu od biljaka, životinja, mikroorganizama, hrane, lijekova i industrijskih procesa. Dosadašnja epidemiološka istraživanja pokazala su koincidenciju porasta alergijskih bolesti posredovanih IgE-protutijelima i onečišćenja zraka polutantima karakterističnim za zemlje s modernom industrijskom tehnologijom i intenzivnim prometom motornih vozila, tzv. "proces vesternizacije" (3-9) te onečišćenjima zraka unutarnjih prostora ponajprije duhanskim dimom i organskim prašinama (10-14). Interakcija polutanata i alergena može se zbivati izvan eksponirane osobe, tj. sa samim alergenom ili u organizmu s imunosnim sustavom eksponirane osobe. Mehanizam djelovanja polutanata još nije dovoljno razjašnjen, a smatra se da mogu interferirati na različitim nivoima u nastanku i održavanju alergijskih reakcija. Polutanti mogu povećati biološku Brought to you by | MIT Libraries

Utjecaj onečišćenja zraka na razvoj astme

“…Prema istraživanjima, povećana koncentracija NO x spojeva u zraku pokazuje znatno veću prevalenciju respiratornih alergijskih bolesti (peludna hunjavica i astma) i veću prevalenciju pokazatelja senzibilizacije (pozitivan prick kožni test na inhalacijske alergene i povišena razina specifičnih IgE-protutijela). 31 Ozon kao glavna komponenta smoga u nižim slojevima atmosfere vrlo je štetan za zdravlje ljudi, a nastaje fotokemijskom reakcijom dušikovih oksida i ugljikovodika ispuštenih iz vozila i/ili industrije u atmosferi pod utjecajem ultraljubičastog, UV-zračenja. Udisanje ozona može uzrokovati brojne respiratorne probleme poput kašlja, teškog disanja te boli u prsima, a može i povećati rizik od nastanka astme.…”