Empirijski dokazi sugeriraju da dodatni posao, zasnovan na tehnologiji, postaje sve češći na modernim radnim mjestima. Od zaposlenika se često očekuje da budu na raspolaganju za posao čak i nakon radnih sati, putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT), što dovodi do konflikta između poslovnog i osobnog života. Koristeći tri nedavne empirijske studije i relevantnu literaturu, u ovom se radu razvija argument da same IKT ne mogu doprinijeti konfliktu između poslovnog i osobnog života zaposlenika, s obzirom da je navedeni konflikt, u današnjem hiper-povezanom svijetu, rezultat konstitutivnog povezivanja između IKT-a te ljudskih izbora, vjerovanja, normi i ponašanja. Stoga se smatra da razumijevanje doživljaja poslovnog i osobnog života na suvremenim radnim mjestima traži proučavanje međuovisnosti između IKT-a i društvenih elemenata. Predlaže se da je doživljaj poslovnog i osobnog života suvremenih zaposlenika potrebno promatrati kroz uklapanje društvenih i materijalnih čimbenika. S obzirom na prirodu povezivanja između IKT-a i društvenih elemenata, uklapanje socio-materijalnih čimbenika stvara različite oblike iskustva za različite ljude. Predloženi konceptualni model traži dodatno istraživanje u području dodatnog posla zasnovanog na tehnologiji te konflikta između poslovnog i osobnog života, promatranog iz socio-materijalne perspektive. Buduća bi se istraživanja mogla usredotočiti na ulogu organizacijskih normi, organizacijske i nacionalne kulture, rodnih normi, segmentacijskih preferencija, taktika uspostavljanja granica između poslovnog i osobnog života te politika za upravljanje radom od kuće pomoću IKT-a. Uz model se prezentiraju i preporuke za teoriju i praksu.