Uloga znanja i obrazovanja je primarna za razvoj svih segmenata savremenog društva. Sve naučne discipline imaju svoj značaj, svoje postavljene ciljeve u izgradnji kvalitetnog ljudskog potencijala. U ovom pravcu historija je u odgojno-obrazovnom procesu jako značajna, posebno u multietničkim društvima. Historija kao nastavni predmet kroz sticanje znanja o prošlosti stvara predstavu o svakom pojedincu, predstavu o sebi i predstavu o drugim. Zbog toga se često stavlja u funkciju podizanja nacionalne svijesti, patriotizma te homogenosti države, što je najčešće dovodilo do stvaranja predrasuda, podjela i diskriminacije naroda u državama regiona. Države nastale na ruševinama jugoslavenskog ideološkog sistema ne samo da imaju potrebu već moraju raditi na jačanju razumijevanja i povjerenja među narodima, posebno kroz nastavu koja će imati za cilj uklanjanje predrasuda i naglašavanje pozitivnog međusobnog uticaja različitih naroda i država. Republika Sjeverna Makedonija pravi napore da rastereti nastavne sadržaje koji stvaraju podjele i predrasude. Udžbenici trebaju odražavati postavljene ciljeve nastavnih programa, kao i metodologiju pisanja udžbenika. Nastavni programi predviđaju izučavanje historije makedonskog naroda, ali i historije ustavotvornih naroda i država njihovog porijekla srazmjerno njihovom procentualnom učešću u ukupnom stanovništvu. Bošnjaci su ustavotvorni narod RS Makedonije, a njihova matica država je Bosna i Hercegovina. Ovim radom želimo analizirati koliko su sadržaji o Bosni i Hercegovini i Bošnjacima zastupljeni u udžbenicima te koliko su ispravni. Ne samo zbog značaja Bošnjaka za izgradnju i razvoj makedonske države i društva već i zbog mnogih zajedničkih viševjekovnih historijskih procesa, zajedničkih država čiji su dio bili od XV do kraja XX vijeka. Jako je važno da sadržaji o Bosni i Hercegovini i Bošnjacima budu zastupljeni i pravilno predstavljeni mladoj populaciji. Ukoliko obrazovanje ispuni svoju misiju koja predstavlja ključni faktor za međusobno razumijevanje u multietničkom i multireligioznom makedonskom društvu, možemo očekivati i njegov dugoročni socijalni i ekonomski razvoj. Ovim istraživanjem želimo utvrditi faktičko stanje ovog aspekta udžbenika Historije iza kojih stoje institucije koje se brinu za razvoj kompetentnog, kreativnog, građanski orijentiranog i etički izgrađenog ljudskog kapitala.