Cultural values and cross-cultural video consumption on YouTube

Abstract

Video-sharing social media like YouTube provide access to diverse cultural products from all over the world, making it possible to test theories that the Web facilitates global cultural convergence. Drawing on a daily listing of YouTube’s most popular videos across 58 countries, we investigate the consumption of popular videos in countries that differ in cultural values, language, gross domestic product, and Internet penetration rate. Although online social media facilitate global access to cultural products, we find this technological capability does not result in universal cultural convergence. Instead, consumption of popular videos in culturally different countries appears to be constrained by cultural values. Cross-cultural convergence is more advanced in cosmopolitan countries with cultural values that favor individualism and power inequality.

YouTube regionalizacija Europe i položaj Hrvatske

“…cultural exoticism) utječu na recepciju K-pop glazbe služeći se podacima o najpopularnijim YouTube videoisječcima za 72 države svijeta. Park et al (2017) također se koriste listama najpopularnijih videa na YouTubeu. Njihov je cilj bio dokazati da je usprkos globalnoj dostupnosti kulturnih sadržaja, potrošnja popularne kulture oblikovana specifičnim kulturnim vrijednostima, tj.…”

“…Kulturne vrijednosti utječu na izbor korisnika interneta što će gledati, koje će sadržaje skidati, koji će im se sadržaji svidjeti. Iako društvene mreže poput YouTubea osiguravaju pristup kulturnim proizvodima iz različitih dijelova svijeta, očekuje se da će kulturna potrošnja YouTube videosadržaja pokazati varijabilnost s obzirom na različite kulturne areale i njima pripadajuće vrijednosti (Park et al, 2017). Vodeći se Baekovim (2015) istraživanjem, kroskulturnu potrošnju valja očekivati tek u slučajevima kulturne bliskosti ili egzotičnosti.…”

“…Drugim riječima, kulturna potrošnja odražava kulturne vrijednosti koje oblikuju norme o tomu što predstavlja društveno prihvatljiv sadržaj. Sukladno tomu, krajnji potrošač preferira proizvode (videosadržaje) koje percipira bližima vlastitoj kulturi (Park et al, 2017). Prostor obilježen homogenošću određenih kulturnih karakteristika (u našem slučaju YouTube videosadržaja) smatrat ćemo kulturnom regijom (Gregory et al, 2009).…”

“…Osnovna pretpostavka glasi da postoji podudaranje trendinga između geografski i jezično bliskih zemalja. Nadalje, iako je uobičajeno geografsko stajalište da Hrvatsku ne treba "smatrati dijelom jugoistočne, odnosno balkanske Europe" uz naglašavanje da se tomu "odupiru svi koji su svjesni položaja i uloge Hrvatske u prošlosti i danas" (Magaš, 2013: 20), nastojat će se ispitati postoji li kulturna povezanost hrvatskog prostora s jugoistočnom Europom, što donekle sugeriraju radovi Vesnić-Alujević i Simeunović Bajić (2013) te Park et al (2017). U tom smislu, druga hipoteza glasi da Hrvatska čini kulturnu regiju s ostalim južnoslavenskim državama te da je YouTube trending u Hrvatskoj određen videoprodukcijom nastalom izvan Hrvatske.…”

“…Riječ je o prostoru s najvećim podudaranjem YouTube trendinga u čitavoj Europi. Prethodna istraživanja također su pronašla kulturne podudarnosti u spomenutoj regiji, kako s aspekta podudaranja najpopularnijeg YouTube sadržaja (Park et al, 2017), tako i s obzirom na praćenje televizijske produkcije susjednih zemalja (Vesnić-Alujević i Simeunović Bajić, 2013). Uzme li se u obzir nametanje oprečnih vrijednosti u odnosu na vrijednosti susjednih nacija tijekom 1990-ih godina te nastojanja političkih elita da se stvore što je moguće veće kulturne razlike, treba reći da takvi pokušaji nisu rezultirali željenim ishodima.…”