Digital Archiving of Archaeological Resources in Flanders (Belgium): a brief review

Hacigüzeller, Piraye; Daele, Koen Van; Carpentier, Frank; Ribbens, Raf

doi:10.11141/ia.58.7

Cited by 3 publications

(1 citation statement)

References 5 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…Novije istraživanje Gesera i suradnika ( 2022) o usklađenosti arheoloških repozitorija s FAIR načelima provedeno na uzorku od 60 repozitorija u području arheologije iz Europe i pojedinih država u drugim dijelovima svijeta pokazuje da 67 % repozitorija primjenjuje ili je u postupku primjene trajnog identifi katora, 78 % primjenjuje metapodatke, 60 % repozitorija ima ili je u postupku realizacije sustava pretraživanja, međutim izostaje prilagođenost repozitorija za dijeljenje podataka sa skupnim repozitorijima (58 % repozitorija ne dijeli podatke). Iz skupa istraživanja o digitalnom arhiviranju u arheologiji objavljenih u tematskom broju časopisu Internet Archaeology (2021), samo su repozitoriji Archaeoportal, DANS i ADS prema istraživanjima (Hacıgüzeller et al, 2021;Hollander, 2021;Tsang, 2021) prilagođeni kontekstu otvorene znanosti.…”

Section: Digitalni Repozitoriji Otvorenih Istraživačkih Podatakaunclassified

Otvoreni istraživački podaci u području arheologije

Pintarić,

Vujević

2023

VBH

View full text Add to dashboard Cite

Cilj. Otvoreni istraživački podaci postaju bitan čimbenik istraživačkog procesa u svim znanstvenim disciplinama, pa tako i u arheologiji koja je predmet ovoga rada. Samim tim dio su i procesa oblikovanja novoga znanja. Cilj je ovog istraživanja utvrđivanje i opis čimbenika oblikovanja istraživačkih podataka povezanih s arheologijom i otvorenom znanosti kojima se može utjecati na unaprjeđenje kvalitete otvorenih istraživačkih podataka u svrhu njihove ponovne uporabe u novim istraživanjima i arheološkoj zajednici. Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je provedeno metodom sadržajne analize dostupnih članaka i publikacija koji su proizašli iz znanstvenih istraživanja te projekata u području arheologije i otvorene znanosti. Rezultati. Pregledom i sadržajnom obradom relevantnih članaka ukazuje se na najznačajnije odrednice istraživačkih podataka te na tradiciju primjene digitalne tehnologije u arheologiji. Kroz istraživanje je deﬁnirano sedam faza primjene digitalne tehnologije koje je moguće percipirati kao razine zrelosti primjene digitalne tehnologije. Otvoreni istraživački podaci i njihova ponovna uporaba od interesa su za istraživačku, ali i širu zajednicu. Kao čimbenici istraživačkih podataka u arheologiji utvrđeni su arheološki podaci, arheološki zapis, životni ciklus istraživačkih podataka, digitalni objekt, strukturirani i povezani otvoreni podaci, citiranje otvorenih istraživačkih podataka, digitalni repozitorij i kvaliteta otvorenih istraživačkih podataka. Kod svakog od navedenih čimbenika istraženi su, opisani i povezani pojedini fenomeni. Proces je bitan jer se samo tako može osigurati povjerenje korisnika u istraživačke podatke za ponovnu uporabu, odnosno osigurati potrebna razina kvalitete otvorenih istraživačkih podataka. Utvrđena su daljnja područja istraživanja s obzirom na granularnost trajnog identiﬁkatora u području arheologije i dimenzije kvalitete istraživačkih podataka za ponovnu uporabu. Ograničenja. U okviru ovog istraživanja u obzir su uzeti samo radovi koji su objavljeni na hrvatskome ili engleskom jeziku, pa nisu uključeni rezultati relevantnih istraživanja predstavljenih na drugim jezicima. Istraživanja o otvorenim istraživačkim podacima u mnogim su sredinama u začetku. Veći broj istraživanja koji je proveden i objavljen u publikacijama za područje arheologije temelji se na studijima slučaja ili na prigodnim uzorcima. Ovim istraživanjem nisu detaljnije istraženi metapodaci. Praktična primjena. Kreiranje otvorenih istraživačkih podataka zahtijeva sudjelovanje istraživača ili stručnjaka iz područja arheologije, ali i informacijskih znanosti. Rezultati ovog istraživanja mogu im pomoći u razumijevanju primjene digitalne tehnologije te unaprjeđenju procesa nastajanja, pohrane, dugotrajnog očuvanja, kao i ponovne uporabe otvorenih istraživačkih podataka. Originalnost/vrijednost. Istraživanja o otvorenim istraživačkim podacima na području Hrvatske u početnoj su fazi. Nedostaju istraživanja o tome kako je moguće kreirati otvorene istraživačke podatke i kako ih ponovno upotrijebiti. Ovaj rad daje doprinos u proširenju spoznaja o digitalnom tijeku pohranjivanja istraživačkih podataka u arheologiji, čimbenicima oblikovanja otvorenih istraživačkih podataka te dimenzijama kvalitete za njihovu ponovnu uporabu.

show abstract

Section: Digitalni Repozitoriji Otvorenih Istraživačkih Podatakaunclassified

Otvoreni istraživački podaci u području arheologije

Pintarić,

Vujević

2023

VBH

View full text Add to dashboard Cite

show abstract

The Application of Geophysical Survey in Archaeological Research in Belgium: Current State and Future Perspectives

Verhegge,

De Smedt,

Meylemans

et al. 2024

One World Archaeology

View full text Add to dashboard Cite

Since its earliest applications in the 1970s, geophysical survey has been applied increasingly in Belgian archaeology. This was particularly the case within Flanders over the past decade. Academic archaeological research has played a fundamental role in disseminating available techniques, such as electrical resistance and magnetometer survey, and in advancing the use of electromagnetic induction- and ground penetrating radar instruments for archaeological prospection specifically. However, the dissemination of this expertise remains in its infancy and adoption in Brussels and Wallonia lingers behind. Although Flanders has seen a strong increase in such surveys over the past decade, the share that geophysical techniques take up in development-led archaeology pales to significantly wider used invasive prospection methods. Both a lack of tradition in archaeological geophysics as well as the dominance of systematic trial trenching as a prospection method underlie this slow uptake of geophysical approaches in development-led archaeology. In contrast, geophysical survey does play a significant role in academic (landscape) archaeological research and in the investigation of archaeological sites for scheduling. Within this general situation, the use of geophysical methods in Belgium is geared primarily towards specific expected types of sites, but, within the heterogeneous geological landscape, spans a wide range of environments.While progress has been made continually over the past decade, much room remains for further optimisation of the use of geophysical methods in Belgian archaeology. Here, improving protocols for the integration of complementary, invasive and non-invasive, survey methods adapted to the diverse geological and archaeological circumstances remains a key challenge. To enable these advances, current efforts to provide such a methodological framework, along with existing expertise across the nation, have to be disseminated beyond academic circles through initiatives, such as dedicated (post-)academic training and inclusion of both archaeologists and archaeological geophysicists. Hereby, the consolidation of a robust legislative framework, adhering to EAC guidelines, is required for implementing geophysics in (development-led) archaeology sustainably, similar to e.g. trial trenching. This should safeguard the quality, archiving, accessibility, and interoperability of resultant data.

show abstract