UDK: 364-22-053.9(497.5) Pregledni rad Primljeno: 13. 12. 2015. Rad analizira i sagledava karakter te posljedice reformi na području sustava skrbi za starije osobe u Hrvatskoj, stavljajući reforme u komparativnu perspektivu i prihvaćajući dosadašnje spoznaje o učincima sličnih reformi u europskim zemljama. Analiza počinje sa socijalizmom, u koji sežu počeci razvoja javnopolitičkog okvira, te se nastavlja 1990-ih, godinama koje su obilježene pluralizacijom pružatelja usluga te začecima decentralizacije, te 2000-ih do danas, obilježene godinama koje su sve većom fragmentacijom sustava te profesionalizacijom izvaninstitucionalnih oblika skrbi. Rizik ovisnosti u starijoj dobi ne dobiva potrebnu pozornost donositelja odluka. Reforme u zadnjih dvadesetak godina uglavnom nastoje obuzdati sve veće troškove skrbi za starije osobe te smanjiti ulogu države, a ogledaju se u uvođenju elemenata tržišta u proces pružanja skrbi, rastućoj individualizaciji i profesionalizaciji skrbi. Sustav skrbi za starije osobe neuspješno se nosi sa sve većim potrebama za uslugama dugotrajne skrbi te ostaje rezidualnog karaktera, fragmentiran i organiziran po principima sustava socijalne skrbi. Buduće reforme morat će ozbiljnije promisliti o dugoročnoj održivosti sustava, posebice o održivim rješenjima financiranja dugotrajne skrbi.Ključne riječi: skrb za starije osobe, individualizacija skrbi, profesionalizacija skrbi, uvođenje elemenata tržišta u pružanje skrbi Ivana Dobrotić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada, Nazorova 51, 10 000 Zagreb, Hrvatska. E-mail: ivana.dobrotic@pravo.hr 21 Ovaj rad pisan je za znanstveno-istraživački projekt "Socijalna politika i socijalni rad u RH" Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.