Doprinos značajki osobnosti i negativnih zdravstvenih ponašanja na depresivnost, anksioznost i stres u ranoj odrasloj dobi

Abstract

Ciljevi rada bili su ispitati učestalost negativnih zdravstvenih ponašanja (konzumiranje alkohola, cigareta i kave) te ispitati povezanost između osobina ličnosti i tjelesne aktivnosti i izraženosti simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. METODE: Korišteni su sljedeći mjerni instrumenti: (a) upitnik općih podataka koji je sadržavao sociodemografska obilježja te pitanja o životnim navikama (konzumiranje alkohola i cigareta); (b) Skala depresivnosti, anksioznosti i stresa (DASS); (c) Big Five upitnik osobina ličnosti (BFI); (d) Međunarodni upitnik o tjelesnoj aktivnosti (IPAQ). REZULTATI: Rezultati istraživanja ukazuju kako značajno veći broj studenata ne konzumira cigarete nego što ih konzumira (χ2=10,05, p<0,01), dok najveći broj studenata alkohol konzumira rijetko ili vikendom (χ2=32,93, p<0,001). Kod studenata koji ne konzumiraju alkohol utvrđena je granično viša razina anksioznosti (t=1,63; p=0,053). Rezultati regresijske analize ukazuju na statistički značajan učinak neuroticizma na izraženost simptoma depresivnosti (B=2,52, p<0,001) i anksioznosti (B=3,09 p<0,001) kod studenata. Osobina ličnosti otvorenost prema iskustvima doprinosi većem stresu studenata (B=0,1, p<0,001). Sjedilački način života utječe na pojavu anksioznosti (B=0,001, p<0,05). ZAKLJUČAK: Prema dobivenim rezultatima možemo zaključiti da neuroticizam doprinosi pojavi simptoma anksioznosti i depresivnosti, otvorenost prema iskustvima većem stresu, dok sjedilački način života doprinosi višoj anksioznosti studenata.