Ekonomski položaj žena na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

Abstract

A n i t a S i l v a n a I l a k P e r š u r i ć Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč anita@iptpo.hr Đ u r đ i c a Ž u t i n i ćAgronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dzutinic@agr.hr SAŽETAK U ovom radu nastojimo valorizirati ekonomski položaj žena na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG). Ekonomski položaj žena vrlo rijetko se spominje u recentnoj hrvatskoj literaturi i stoga zaslužuje znanstvenu pozornost. Uobičajeno se istražuje unutar obiteljske radne skupine u sklopu ekonomskih odrednica gospodarstva o dohodovnosti, učinkovitosti, ekonomičnosti u radu.U našem istraživanju ekonomskog položaja žena na OPG dajemo primjer jedne žu-panije (Istarske). Naša hipoteza bila je da obitelj, profesionalni status žene i ekonomska obilježja OPG utječu na ekonomski položaj žene. Navedeni čimbenici utječu na participaciju žena u poljoprivrednim aktivnostima na OPG, na percepciju o radu na gospodarstvu, na stavove o položaju žene na selu, stavove o zapošljavanju žena izvan OPG-a te o obrazovanju za poljoprivredno zanimanje.Ključne riječi: žene, ekonomski položaj, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, Istarska županija. UvodNamjera ovog rada bila je objasniti ekonomski položaj žena na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu temeljem istraživanja na uzorku žena u Istarskoj župa-niji. U ekonomskom smislu ekonomski položaj uključuje formalni status zaposlenika; primanje dohotka, plaćene doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, satnicu rada i dr. Izvorni znanstveni radCopyright © 2011 Institut za društvena istraživanja u Zagrebu -Institute for Social Research in Zagreb Sva prava pridržana -All rights reserved 122 S o c i o l o g i j a i p r o s t o rSociologija i prostor, 49 (2011) 190 (2): 121-135 Iz statističkih podataka Popisa poljoprivrede 2003. ne postoje jasne i jednoznačne brojke koje bi ukazale na to koliko žene doprinose radom u poljoprivrednim kućanstvima (dnevno, mjesečno, godišnje) i koliko vrijedi taj rad (po satu, danu, u novčanoj vrijednosti -ekonomski vrednovano). Stoga samo iz pojedinih podataka toga popisa možemo okvirno iščitati podatke o utrošenom radnom vremenu na poljoprivredne aktivnosti u poljoprivrednim kućanstvima kako slijedi: u Hrvatskoj najviše članova poljoprivrednih kućanstava radi do 2 sata dnevno na gospodarstvu (39.1%) i 22.8% ih uopće ne radi, a u kategoriji više od 6 sati rada radi 12% članova. Za Istarsku županiju pokazatelji su slični: 40.7% radi do 2 sata dnevno, 28.7% ih ne radi na posjedu, a 7.3% rade više od 6 sati dnevno (obrada Popisa poljoprivrede 2003.; Ilak Peršurić, 2005.:60).U literaturi inozemnih i domaćih autora rad žena na OPG-u spominje se kao dio "ugovora" o udaji, pod utjecajem patrijarhalne organizacije i socijalnih običaja ruralne sredine (Pateman, 2000.). Žene koje žive i rade na gospodarstvu imaju važnu ulogu, tako Dilić (1989.) obiteljsku poljoprivredu poima s tipično muškim predznakom, a radni doprinos žena smatra teško mjerljivim elementom. Istraživanja Whatmore (1991.) te Rosenfield i Lennon (1994.) ilustriraju da žene rade osim poljo...