Sažetak rad analizira utjecaj odnosa prema nacionalnoj politici na podršku ulasku u eU, na hrvatskom referendumu o pristupanju održanom u siječnju 2012. Kontekst u kojem se odvijalo hrvatsko pristupanje eU karakterizirala je politička uvjetovanost vezana uz naslijeđe rata i odnosa sa susjedima, nedostatak jasne vizije hrvatskih elita o ulozi unutar eU i budućem smjeru razvoja Unije, percepcija ekonomske krize kao prije svega domaćeg fenomena te proeuropska pozicija politič-kih elita i medija. U takvim uvjetima na odnos hrvatskih građana prema eU prije svega utječe njihov odnos prema nacionalnim političkim elitama i institucijama. rad provjerava ovu hipotezu koristeći podatke prikupljene anketnim istraživanjem provedenim neposredno prije održavanja referenduma o pristupanju eU. analiza provedena multinominalnom logističkom regresijom pokazuje da povjerenje u političke institucije i percepcija političke djelotvornosti imaju najznačajniji utjecaj na odnos prema europskoj uniji. analiza također pokazuje da socioekonomski činitelji i procjene ekonomskog stanja nemaju značajan utjecaj na odnos hrvatske javnosti prema eU.Ključne riječi europska unija, pristupni proces, referendum, povjerenje, političke institucije, politička efikasnost
UvodPristupanje Hrvatske Europskoj uniji odvijalo se u bitno drugačijem kontekstu od pristupanja drugih zemalja člani-ca iz srednje i istočne Europe. Hrvatska je pristupila Europskoj uniji u trenutku kad je ekonomska kriza počela potresati temelje europskih institucija i dovoditi u pitanje percepciju o Europskoj uniji kao jamcu ekonomskog razvoja i prosperiteta za sve zemlje članice. Hrvatska je ušla u Uniju u trenutku u kojem "permisivni konsenzus" između elita i javnosti o