Istraživanja dobrobiti profesionalnih pomagača uglavnom su usmjerena na profesionalni aspekt, dok je manje podataka o subjektivnoj dobrobiti profesionalnih pomagača kao i čimbenicima koji joj doprinose. Dostupni podaci uglavnom ukazuju na veći broj nepovoljnih iskustava u djetinjstvu (NID) kod profesionalnih pomagača nego u općoj populaciji, ali i na višu razinu zadovoljstvo životom. Navedeno bi moglo upućivati na proces otpornosti, kojeg facilitiraju unutarnji i vanjski zaštitni čimbenici. Ovim istraživanjem nastoji se utvrditi doprinos NID-a te unutarnjih i vanjskih zaštitnih čimbenika u sadašnjosti u objašnjenju zadovoljstva životom, odnosno moderatorska uloga unutarnjih i vanjskih zaštitnih čimbenika u odnosu NID-a i zadovoljstva životom kod profesionalnih pomagača. Istraživanje je provedeno na uzorku od 622 profesionalna pomagača: pedagoga, psihologa, socijalnih pedagoga i socijalnih radnika. Provedenom hijerarhijskom regresijskom analizom utvrđeno je kako NID, kao i unutarnji (individualna otpornost i generalna samoefikasnost) te vanjski zaštitni čimbenici (percipirana socijalna podrška značajne druge osobe i obitelji) doprinose objašnjenju zadovoljstva životom profesionalnih pomagača. Nijedan interakcijski efekt zaštitnih čimbenika i NID-a u djetinjstvu nije značajan, ali zajedno, doprinose objašnjenju 1.5% varijance zadovoljstva životom. Uvođenjem interakcijskih efekata, prediktivni značaj NID-a u objašnjenju zadovoljstva životom se gubi. Ovi rezultati ukazuju na dugoročno djelovanje NID-a, ali i na moguće sinergijsko, odnosno kumulativno djelovanje čimbenika zaštite.