Glazbene preferencije učenika prema narodnoj glazbi

Students' music preferences towards classical music

“…Research on music preferences in Croatia support these findings. Adolescents aged 14 or 15 tend to rank classical music lower than children aged 9 to 10 and older adolescents or young adults (Dobrota, Mikelić, 2012…”

“…There is evidence that differences in music preferences regarding gender exist to some extent. It can be found that men prefer rap/hip-hop (Radoš, 2014), while women prefer music of moderate and lower tempo (Dobrota, Mikelić, 2012), pop, r'n'b and latino music (Radoš, 2014), or music that can reflect unpretentious factor, such as pop, country and spiritual music (Bonneville-Roussy et al, 2013). Among Croatian girls, preference was noticed for classical music, but the preference among them also spread to a wider range of music genres, while boys slightly preferred world music (Radočaj-Jerković, Škojo, Milinović, 2018).…”

Utjecaj tonaliteta, tempa i vrste pjesme na učeničku preferenciju pjesama namijenjenih pjevanju

“…Njihovi rezultati pokazuju da učenice radije slušaju raznolikije glazbene stilove u odnosu na učenike te da učenici više preferiraju heavy metal i rock-glazbu, a učenice reggae, pop, jazz, umjetničku i tradicijsku glazbu. Što se tiče tradicijske glazbe, Dobrota i Maslov (2015) došle su do saznanja kako učenici radije slušaju tradicijsku glazbu regije iz koje potječu. Što se tiče slušanja umjetničke glazbe, utvrđeno je da učenici četvrtih i osmih razreda osnovne škole nemaju negativan stav prema slušanju umjetničke glazbe (Dobrota i Ćurković, 2006).…”

“…Kao što je vidljivo iz Tablice 5, rezultati analiza pokazuju da ne postoje statistički značajne razlike u učeničkim preferencijama pjesama s obzirom na tempo. Rezultati nisu u skladu s rezultatima istraživanja koja pokazuju kako djeca preferiraju glazbu bržeg tempa (Dobrota i Mikelić, 2012;LeBlanc i McCrary, 1983prema Dobrota i Mikelić, 2012Radičević i Šulentić Begić, 2010;Montgomery, 1996;Sims, 1987;LeBlanc, 1981).…”

Interkulturalni sadržaji kao polazište nastave glazbe u europskim općeobrazovnim školama

“…»Krajnji cilj glazbene nastave je proširivanje glazbenog ukusa učenika stoga bi glazbeni pedagog trebao okružiti djecu kvalitetnom i raznolikom glazbom. Među takvim glazbenim iskustvima važno mjesto zasigurno pripada i narodnoj glazbi kraja iz kojega dijete potječe, ali i glazbi iz drugih krajeva svijeta.« (Dobrota i Maslov, 2016) Fung (1995( , u: Abril, 2003 izdvaja tri glavna argumenta za interkulturalni glazbeni odgoj i obrazovanje:…”