Grammatical underpinnings of lexicalization patterns in Croatian, English and French: The case of [N PP] constructions

Abstract

This paper deals with the noun-preposition [N PP] construction in Croatian and compares the construction to its counterparts in English and French. Noun – preposition relations are analyzed as grammatical relations which participate in the formation of the lexicon, i.e. as grammatical devices which are productively used as lexicalization patterns. Based on the corpus analysis, [N PP] constructions in Croatian are identified and contrasted to English and French data. Lexical status of multi-word units in Croatian is discussed, as well as the level of idiomaticity of these constructions as compared to English and French. Whereas French and Croatian employ a similar lexicalization pattern, English uses compounding. The lexicon – grammar continuum is thus observed from the perspective of syntactic structures participating in word-formation.

S infinitnim oblicima kroz Istanbul. Glagolska imenica na -mA u atributnoj funkciji i njezini hrvatski prijevodni ekvivalenti

“…14 Ova je genitivna veza i manje 13 Ovoj turskoj strukturnoj shemi, u kojoj se determinator nalazi ispred glave sintagme, slična je i shema [N N] u engleskom jeziku koja se također koristi kao leksikalizacijski obrazac (npr. toothbrush 'četkica za zube' , beach volleyball 'odbojka na pijesku' , coffee machine 'aparat za kavu' , detaljnije v. Katunar i Raffaelli (2018)).…”

“…gramatike (npr. langacker, 1987, 2005), konstrukcijskih gramatika (fillmore, Kay, O 'Connor, 1988;goldberg, 1995) i modela leksikalizacijskih obrazaca (Raffaelli, 2017;Raffaelli i Kerovec, 2017;Katunar i Raffaelli, 2018) koji se oslanja na oba spomenuta teorijska okvira. Kognitivna lingvistika značenju kao jezičnoj pojavnosti s pravom daje središnje mjesto smatrajući da svaka jezična struktura predstavlja simbolizaciju našega poimanja i razumijevanja svijeta te da strukturne različitosti upućuju i na značenjske različito-sti, a time i na drukčije opojmljivanje izvanjezičnoga svijeta.…”

“…Naime, bez obzira što je strukturno riječ o različitom tipu konstrukcija, one služe za leksikalizaciju određenoga tipa značenja. tako, analizirajući hrvatske prijedložno-padežne konstrukcije poput navedenih, Katunar i Raffaelli (2018) i Katunar i simeon (2019) ističu kako u njima prijedložno-padežni izrazi ne predstavljaju fakultativne modifikatore (kao što je to slučaj u npr. sintagmi lopta ispod stola), već da je zapravo riječ o izrazima koji imaju funkciju imenovanja i označuju određenu klasu pojavnosti te na taj način sudjeluju u izgradnji leksika hrvatskoga jezika.…”