Intervju s obitelji u kvalitativnom istraživanju

Abstract

U radu se govori o složenosti istraživanja obitelji kao sustava, definicijama obitelji, definiranju istraživačkog nacrta i pozicije istraživača te se prikazuju neke kreativne metode prikupljanja podataka u kvalitativnim istraživanjima. U fokus se stavlja istraživanje višestrukih obiteljskih perspektiva i to u odnosu na metodu obiteljskog intervjua kao primarnu metodu prikupljanja podataka. Rad je dio projekta „Specifična obilježja obitelji u riziku: doprinos planiranju kompleksnih intervencija“ pa su neka pitanja kojima se rad bavi načelno ilustrirana primjerima postavljanja kvalitativnog istraživačkog nacrta u okviru projekta. Osnovna intencija ovog rada je pokrenuti znanstvenu diskusiju i otvoriti teme za daljnja promišljanja i nadogradnju konkretnim istraživačkim iskustvima koja tek slijede.

An exploratory study of capacity to change at family level in families with adolescents experiencing emotional and behavioural difficulties

“…Data were collected from 2016 to 2019 as part of a wider study and used face‐to‐face semi‐structured family group interviews (Mirosavljević et al, 2016; Reszcek, 2014). The interview protocol was designed to encourage families to discuss specific topics of interest and encourage free‐flowing responses, an approach that enables participants to become co‐creators in the construction of meaning and is consistent with relevant methodological theory (e.g., Patton, 1990).…”

Resilience of families with complex needs whose children manifest behavioural and emotional problems

“…Data were collected through face-to-face, semi-structured family group interviews (Mirosavljević, Jeđud Borić & Koller-Trbović, 2016). The findings in the present study stem from a larger mixed-method study exploring family resilience 1 .…”

Socio-pedagogical Characteristics of Students Who Need Additional Help in Learning and Behaviour Modification: Elements of School-based Preventive Program / Socijalnopedagoška obilježja učenika kojima treba dodatna pomoć u učenju i korekciji ponašanja

“…No, neka istraživanja upućuju da je izrazita materijalna deprivacija konstantan izvor stresa roditeljima i faktor psihološkoga iscrpljivanja za svakodnevnu egzistenciju, što se može odraziti na kapacitete roditelja u odgoju djece (Družić Ljubotina, Sabolić i Kletečki Radović, 2017). Kvaliteta međuljudskih odnosa u obitelji je, dakle, veoma važan koncept u prevencijskoj znanosti, njeno mjerenje i zaključivanje o njoj delikatan je i složen proces, osobito s etičkoga aspekta (Mirosavljević, Jeđud-Borić i Koller-Trbović, 2016). Učenici kojima je potrebna dodatna pomoć u učenju obično su manje popularni u društvu vršnjaka i imaju tendenciju biti socijalno isključeni iz neformalnih socijalnih vršnjačkih odnosa (Estell, Jones, Pearl, Van Acker, Farmer i Rodkin, 2008), dok je kod učenika kojima je potrebna korekcija ponašanja dimenzija socijalne isključenosti još izraženija budući da uglavnom imaju slabe socijalne vještine za izgrađivanje i održavanje socijalnih odnosa (Žic Ralić i Šifner, 2015;Žižak, 2003) pa ih vršnjaci u školi često izoliraju ili odbacuju.…”

“…However, there are other studies that indicate that severe material deprivation is a constant source of stress for parents and a psychologically exhausting factor for everyday existence, which in turn can affect parents' ability to bring up their children (Družić Ljubotina, Sabolić & Kletečki Radović, 2017). Therefore, the quality of family relations is an important concept in prevention science, the examination and explanation of which is a delicate and complicated process, especially with regard to ethical issues (Mirosavljević, Jeđud-Borić & Koller-Trbović, 2016). Students in need of additional help in learning are usually less popular among their peers and have a tendency to be socially excluded from informal social peer groups (Estell, Jones, Pearl, Van Acker, Farmer & Rodkin, 2008), while students in need of behaviour modification have an even more expressed dimension of social exclusion, since they usually have poor social skills for developing and sustaining social relations (Žic Ralić & Šifner 2015;Žižak 2003), and, therefore, are often isolated or rejected from peers while in school.…”