U radu se analizira tržište rada starijih radnika u kontekstu što dužeg ostanka na tržištu rada u Republici Hrvatskoj. Slijedom nepovoljne demografske situacije, dužeg životnog vijeka te ugroženosti sustava mirovinskog osiguranja, u proteklih nekoliko desetljeća u velikom broju zemalja provedene su inicijative produženja radnog vijeka. Analiza je pokazala da stariji radnici u Republici Hrvatskoj, unatoč nižoj radnoj aktivnosti u usporedbi s drugim zemljama, imaju dodatnog radnog kapaciteta za duži ostanak na tržištu rada koji pritom ne bi ugrozio zaposlenost mlađih skupina. Dokazano je i da tržište rada Republike Hrvatske nije prilagođeno starijim dobnim skupinama, te da najveće šanse za duži ostanak na tržištu rada, imaju visokoobrazovani i oni boljeg materijalnog statusa, odnosno oni koji općenito imaju najviše prilika, dok oni slabijeg obrazovanja, socioekonomskog statusa i zdravlja, iako možda ne žele napustiti tržište rada, imaju male mogućnosti, odnosno šanse za dužim ostankom na tržištu rada. Ključne riječi: stariji radnici, radni vijek, tržište rada, Hrvatska * Autori zahvaljuju anonimnim recenzentima na korisnim komentarima i prijedlozima koji su doprinijeli kvaliteti rada. Iznesena stajališta osobna su stajališta autora i ne odražavaju nužno stajališta institucija u kojima su zaposleni.