Kako poučiti romske učenike s intelektualnim teškoćama pravilnoj uporabi imenica u rečenici?

Abstract

Kod učenika s intelektualnim teškoćama značajno je kašnjenje i usporeni jezično-govorni razvoj, što se najbolje očituje kasnijom pojavom prve riječi. Intelektualne teškoće značajno ometaju jezični i govorni razvoj. Učenici romske nacionalne manjine koji govore bajaškim jezikom čine 54,7 % učenika Centra za odgoj i obrazovanja Čakovec. Većinom su dvojezični govornici koji se s hrvatskim standardnim jezikom najčešće susreću tek polaskom u školu. S obzirom na morfološke osobitosti, bajaški se značajno razlikuje od hrvatskog jezika (Radosavljević,2012 ). Cilj je našeg istraživanja utvrditi razlike u proizvodnji imenica s obzirom na rod i padež kod učenika s lakim intelektualnim teškoćama, polaznika Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec, pripadnika hrvatske i romske nacionalnosti. Ispitane su razlike u rješavanju zadataka deklinacije imenica muškog, ženskog i srednjeg roda. U istraživanju je sudjelovalo 53 učenika s lakim intelektualnim teškoćama, 24 učenika je hrvatske nacionalnosti, a 29 učenika romske nacionalnosti. Kronološka dob ispitanika je od 8 do 16 godina. Rezultati istraživanja pokazuju statistički značajne razlike u proizvodnji imenica muškog, ženskog i srednjeg roda u zavisnim padežima između učenika hrvatske i romske nacionalnosti. Romski učenici činili su veći broj pogrešaka, što znači lošiju ovladanost hrvatskim standardnim jezikom. S obzirom na kronološku dob, stariji učenici hrvatske nacionalnosti uspješniji su od mlađih u proizvodnji imenica srednjeg roda te dativa, a učenici romske nacionalnosti u zadacima proizvodnje muškog roda i genitiva. Iz rezultata proizišle su smjernice i načini poučavanja imenske morfologije učenika s lakim intelektualnim teškoćama.