2013
DOI: 10.53617/issn2744-2047.2013.13.2.39
|View full text |Cite
|
Sign up to set email alerts
|

Medijska konstrukcija kolektivnih sjećanja: Tretman prošlosti u polju novinarstva, s osvrtom na postdejtonsku Bosnu i Hercegovinu

Abstract: In this work we critically consider the practice of treating history in the area of journalism respectively media as an distinctive institutional arena of contemporary communities for establishment, maintenance and transformation of common frameworks of understanding and commemorating of certain episodes from the past. We intent to offer plausible explanations regarding the relations between ''culture of remembrances'' and ''culture of reporting''. Article suggests how to approach the often misunderstood histo… Show more

Help me understand this report

Search citation statements

Order By: Relevance

Paper Sections

Select...
1

Citation Types

0
0
0
2

Year Published

2022
2022
2023
2023

Publication Types

Select...
2

Relationship

0
2

Authors

Journals

citations
Cited by 2 publications
(2 citation statements)
references
References 0 publications
0
0
0
2
Order By: Relevance
“…-preko 700 majki i očeva željno iščekuje da saznaju šta se desilo sa njihovom djecom, -blizu 1.200 sestara i braće još uvijek se nada da će pronaći svoju braću i sestre, -više od 1.000 djece je odraslo čekajući informacije o sudbini ili povratku jednog ili oba roditelja, -preko 1.000 žena i muževa su sami othranili svoju djecu ne znajući da li su udovice/udovci ili nisu, -blizu 700 rođaka, bratića i sestrića, unučadi i drugih srodnika nastavlja porodičnu dužnost da traga za onima koji još uvijek nisu pronađeni, -najmanje 1.250 članova porodica koji žive izvan Bosne i Hercegovine ne znaju ništa o sudbini svojih najmilijih. O značaju pronalaska tijela nestalih osoba svjedoče i rezultati dosadašnjih istraživanja (ICRC 2018) u kojima je, između ostalog, istaknuto da je "svaka porodica priča za sebe, da nije riječ samo o tijelima, da su porodice razorene, te da nestanak utiče na generacije" 7 . Zapravo, kako se u stručnoj literaturi navodi: "... oporavak postkonfliktnog društva nezamisliv je bez suočavanja sa nasljeđem teških i sistemskih kršenja ljudskih prava i izazovom preuzimanja potpune odgovornosti za počinjene radnje.…”
Section: Nestale Osobe U Bosni I Hercegoviniunclassified
“…-preko 700 majki i očeva željno iščekuje da saznaju šta se desilo sa njihovom djecom, -blizu 1.200 sestara i braće još uvijek se nada da će pronaći svoju braću i sestre, -više od 1.000 djece je odraslo čekajući informacije o sudbini ili povratku jednog ili oba roditelja, -preko 1.000 žena i muževa su sami othranili svoju djecu ne znajući da li su udovice/udovci ili nisu, -blizu 700 rođaka, bratića i sestrića, unučadi i drugih srodnika nastavlja porodičnu dužnost da traga za onima koji još uvijek nisu pronađeni, -najmanje 1.250 članova porodica koji žive izvan Bosne i Hercegovine ne znaju ništa o sudbini svojih najmilijih. O značaju pronalaska tijela nestalih osoba svjedoče i rezultati dosadašnjih istraživanja (ICRC 2018) u kojima je, između ostalog, istaknuto da je "svaka porodica priča za sebe, da nije riječ samo o tijelima, da su porodice razorene, te da nestanak utiče na generacije" 7 . Zapravo, kako se u stručnoj literaturi navodi: "... oporavak postkonfliktnog društva nezamisliv je bez suočavanja sa nasljeđem teških i sistemskih kršenja ljudskih prava i izazovom preuzimanja potpune odgovornosti za počinjene radnje.…”
Section: Nestale Osobe U Bosni I Hercegoviniunclassified
“…Također, slično filmu U zemlji krvi i meda, imamo zamjerke svjedoka genocida Hasana Nuhanovića, čija knjiga je bila podloga za snimanje filma Quo vadis, Aida? 14 , na način kako su dešavanja koja on svjedoči iz individualnog pamćenja ekranizovana. Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska se "ograđuje" od filma: "Quo Vadis Aida nije predstavnik Republike Srpske za Oscara".…”
unclassified