Odavanje transkripata iz tajnog nadzora komunikacije kao povreda Europske konvencije o ljudskim pravima

Abstract

Autor u radu istražuje utjecaj odavanja prijepisa (transkripata) iz tajnog nadzora komunikacije na prava obuhvaćenih osoba u slučajevima u kojima odavanje nije imalo cilj otkrivati druge nepravilnosti (nema uloge tzv. zviždača). U radu je provedeno istraživanje odluka ESLJP-a s ciljem utvrđivanja minimalnih europskih standarda u takvim slučajevima. Prema odlukama ESLJP-a tijela vlasti imaju dužnost čuvanja podataka prikupljenih tajnim mjerama nadzora, dužnostučinkovitog istraživanja odavanja podataka i dužnost osiguravanja drugog prikladnog pravnog sredstva u odnosu na objavu. Ako vlasti nisu ispunile navedene dužnosti, odavanje podataka predstavlja povredu prava na privatnost iz čl. 8. EKLJP-a. Javne objave moguće su akosu podaci dobiveni sukladno zakonskim odredbama o uvidu u spise ili tijekom izvođenja dokaza u kaznenom ili drugom postupku. Autor je na temelju obilježja slučajeva odavanja podataka presuđenih pred ESLJP-om proveo pretraživanje s ciljem pronalaska istovrsnih odavanja i objava u našem sustavu. Pronađeno je 38 objava u razdoblju od 15 godina (2008.–2023.). Rezultati pokazuju da je odavanje transkripata učestala i dugotrajna pojava u našem sustavu, a s obzirom na to da nisu provođena učinkovita istraživanja niti postoji drugo djelotvorno pravno sredstvo, takvo stanje nije sukladno konvencijskim standardima