Poreðenje Znanja I Navika O Ishrani Izmeðu Studenata I Nestudenata Sportista

Abstract

SAŽETAKIshrana je važan dio svakog fitnes programa. Osnovni cilj dijtetike za fizički aktivne pojedince je da jedu odgovarajuću hranu kako bi poboljšali svoje zdravlje i povećali sportske vještine. Cilj ovog rada je da uporedi znanja o ishrani i prehrambene navike sportista studenati i nestudenati. Ciljana populacija ovog istraživanja bili su svi studenti nestudenti sportisti u gradu Rasht u Iranu. Nakon prevođenja upitnika Zawila i saradnika o uopštenim znanjima i stavovima o ishrani, i prilagođavanja pojedinih pitanja, upitnik je procijenjen od strane profesora Fakulteta fizičkog vapsitanja i sportskih nauka. Pouzdanost je iznosila 0,81 vrijednosti Cronbach alfe. Izrađeni istraživački upitnik, osmišljen za mjerenje znanja i navika o ishrani, podijeljen je nasumice 130 sportista i 120 spotiskinja studenata i nestudenata. Upitnik je sadržavao od 15 pitanja o znanjima i 25 pitanja o navikama iz ishrane. Prikupljeni podaci analizirali su se t-testom, jednosmjernom ANOVA i Pirsonovim testom korelacije (p < 0,05). Stepen ispravnih odgovora za sportski ishranu i opštu ishranu bio je u sportista (57,15; 52,50%) i sportiskinja (58,14; 54,85%) studenata, a kod nestudenata sportista (41,55; 39,86%) i sportistkinja (42,11; 40,66%). Takođe, aritmetičke sredine skorova ishrane kod sportista i sportiskinja studenata značajno su više nego kod sportista i sportiskinja nestudenata. Pred toga, značajne razlika je bila u ukupnom srednjem rezultatu upitnika između sportista studenata i nestudenata (p < 0,05). Na osnovu rezultata našeg istraživanja ustanovili smo da su znanja irnaskih sportista nestudenata niža od znanja sportista studenata. Shodno tome treba raditi na tome da se znanja i stavovi o ishrani irnaskih sportista nestudenata poboljšaju. Jedno od rješenja za poboljšanje znanja o ishrani su kursevi. UVODStudije o ishrani datiraju od prije 200 godina, ali sportska ishrana je ipak relativno novija disciplina koja obuhvata primjenu nutricionih principa ishrane za poboljšanje sportskih vještina. Ishrana ima uticaja na sportiste na mnogo načina. U osnovi, ona igra važnu ulogu u postizanju i održavanju zdravlja. Optimalna ishrana može da smanji zamor, omogućava sportisti da duže trenira i takmiči se i da se brže oporavlja od treninga (Lin i Lee, 2005). Ishrana igra veoma važnu ulogu u postizanju vrhunskih postignuća u sportu. Nutritivni status ima direktan uticaj na nivo fizičkog učinka. Drugim riječima, fizička kondicija i treniranost mnog zavise od nutritivnog statusa osoba koje se bave sportom (Beals i Manore, 1998). Ishrana je važan dodatak bilo kog kondicionog programa. Glavni ditetski cilj za dobijanje prave informacije od nutricionista/ dijetetičara i pojedinaca je da se postigne adekvatna ishrana za optimizaciju zdravlja i kondicije ili sportskih performansi (Ozdoğan i Ozcelik, 2011). Dobro je poznato da optimlna ishrana poboljšava sportske rezultate. Ipak, brojne barijere mogu ometati studente sportiste u postizanju optimalne dijetetske prakse, uključujući nedostatak vremena i prostora za pripremu obroka (ograničenja ...