Povjerenje u institucije i stavovi o ekonomiji

Abstract

Institucionalno povjerenje česta je tema empirijski usmjerene politologije, premda se rijetko dovodi u vezu sa stavovima o ekonomiji. Imajući na umu teorijsku pozadinu koncepta povjerenja u institucije koja ponajprije upućuje na njegovu povezanost s protekcionističkim ekonomskim stavovima, ova studija prepoznaje potrebu za detaljnijom analizom pretpostavljenog odnosa. U studiji se polazi od perspektive po kojoj se protekcionizam može tumačiti kao normativno očekivanje zaštite na difuznoj razini što se, suprotno dosadašnjoj teoriji, može povezati s niskim razinama institucionalnog povjerenja. Ova je postavka testirana na temelju anketnih podataka iz 2015. i 2016. godine u Hrvatskoj. Pokazuje se kako su protekcionizam i institucionalno povjerenje negativno korelirani. Uz to su očiti i efekti autoritarnosti, socijalnog povjerenja, sociotropskih evaluacija ekonomije i stranačke pristranosti na povjerenje u institucije. Ova studija stoga svjedoči kako je u analizi odnosa između institucionalnog povjerenja i protekcionizma potrebno diferencirati različite razine potpore što pruža novi smjer za ovu rastuću istraživačku nišu.

Old Cleavages and New Parties

“…Istovremeno se birači novih stranaka razlikuju od izbornih apstinenata po znatno pozitivnijoj percepciji vlastite mogućnosti utjecaja na politiku (Henjak, 2017;Vuksan-Ćusa i Henjak, 2022).…”

“…Studije koje su se posljednje desetljeće bavile analizom političkog ponašanja i stavova identificirale su nekoliko jasno vidljivih trendova iz kojih se može nazrijeti smjer razvoja hrvatske politike u idućem desetljeću. Prvi upadljiv trend koji karakterizira hrvatsku politiku u posljednjem desetljeću je jačanje skepticizma prema kvaliteti demokracije, političkim elitama i modelu politike koji prevladava u Hrvatskoj od uvođenja višestranačkog sustava (Vuksan-Ćusa, 2023;Vuksan-Ćusa i Henjak, 2022;Raos, 2020;Čular i Šalaj, 2019). Istraživanja odnosa prema politici i demokraciji nalaze ne samo da se broj nezadovoljnih građana povećava nego i da su nezadovoljstvo politikom i načinom na koji demokracija funkcionira u Hrvatskoj te nepovjerenje u institucije izrazitije koncentrirani među mlađim dobnim skupinama i među građanima koji su više izloženi ekonomskom riziku (Vuksan-Ćusa i Henjak, 2022).…”

“…Istraživanja odnosa prema politici i demokraciji nalaze ne samo da se broj nezadovoljnih građana povećava nego i da su nezadovoljstvo politikom i načinom na koji demokracija funkcionira u Hrvatskoj te nepovjerenje u institucije izrazitije koncentrirani među mlađim dobnim skupinama i među građanima koji su više izloženi ekonomskom riziku (Vuksan-Ćusa i Henjak, 2022). U sferi političkog ponašanja skepticizam prema političkim institucijama i elitama te nezadovoljstvo načinom na koji demokracija funkcionira u Hrvatskoj karakteriziraju prije svega birače novih stranaka i izborne apstinente (Raos, 2020;Henjak, 2017;Vuksan-Ćusa i Henjak, 2022).…”

“…Drugi trend koji možemo opaziti je izražena prisutnost populističkih stavova koji su snažno povezani s nepovjerenjem prema institucijama i negativnim odnosom prema političkim elitama, odnosno modelu politike koji predstavljaju (Vuksan-Ćusa, 2023;Vuksan-Ćusa i Henjak, 2022;Grbeša i Šalaj, 2018). Studije koje istražuju populizam u Hrvatskoj nalaze da su populistički stavovi rasprostranjeni među svim dobnim skupinama te da su najsnažnije povezani s nezadovoljstvom načinom na koji demokracija funkcionira, nepovjerenjem u političke institucije i političkom autoritarnošću (Vuksan-Ćusa, 2023).…”