Percipirana zapošljivost označuje pojedinčevu percepciju vlastite mogućnosti ostvarenja održiva zaposlenja, koje je u skladu s postignutom razinom kvalificiranosti, odnosno stručnom spremom. Ona je važna za određivanje slijeda tranzicija vezanih uz posao te za formiranje strategija nošenja s nestabilnosti posla. Cilj je ovog istraživanja bio ispitati odnos percipirane zapošljivosti studenata s objektivnom zapošljivosti nakon završetka određe-noga studija i nekim osobinama ličnosti. U istraživanju je sudjelovao prigodan uzorak studenata (N = 230) s devet studija Sveučilišta u Zagrebu. Objektivna zapošljivost nakon završetka studija određena je na temelju "Preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja" (HZZ, 2013). Svi sudionici ispunili su on-line upitnike kojima su mjerene osobine ličnosti (temeljna samoevaluacija, lokus kontrole, pozitivan i negativan afekt) te percipirana zapošljivost. Provedene analize pokazale su da objektivna zapošljivost najviše pridonosi objašnjenju varijance percipirane zapošljivosti. Iako su sve osobine ličnosti (osim lokusa kontrole) bile značajno povezane s percipiranom zapošljivosti, značajan doprinos objašnjenju varijance percipirane zapošljivosti povrh objektivne zapošljivosti dobiven je samo za osobinu temeljne samoevaluacije.Ključne riječi: percipirana zapošljivost, objektivna zapošljivost, osobine ličnosti Maja Parmač Kovačić, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb, Hrvatska. E-mail: mparmac@ffzg.hr UVOD Za većinu pojedinaca koji stječu tercijarno obrazovanje od prijelomne je važnosti ulazak na tržište rada. Visoko obrazovanje iziskuje mnoge osobne resurse, a ključni razlog ulaganja u stjecanje visokog obrazovanja jest poboljšanje vlastite zapo-509