Promjene u nekim aspektima mentalnog zdravlja adolescenata tijekom srednje škole

Abstract

S obzirom na rizike mentalnoga zdravlja, adolescencija pripada u kritična životna razdoblja, a osim čimbenika iz obiteljskog konteksta, za mentalno zdravlje od velike su važnosti i oni povezani sa školskim zahtjevima. U ovome radu analizirani su podaci prikupljani od 141 polaznika zdravstvenih programa tijekom četiri godine njihova srednjoškolskog obrazovanja. Prikupljani su podaci o učestalosti negativnih automatskih misli povezanih sa strahom od neuspjeha i ohrabrujućih automatskih misli za vrijeme učenja u ispitnim razdobljima pri kraju nastavne godine. Svrha istraživanja bila je provjeriti smjer i doprinos pozitivnih i negativnih automatskih misli u predviđanju dugoročnih emocionalnih ishoda, odnosno razine emocionalne uznemirenosti na kraju srednje škole. Osim deskriptivne analize, u obradi rezultata primijenjena je multipla regresijska analiza. Ovisno o godini obrazovanja, oko 16 % sudionika za vrijeme učenja ima iznadprosječno učestale negativne automatskih misli, 13 do 18 % pozitivne automatske misli, dok 16 do 18 % sudionika ima iznadprosječnu razinu opće emocionalne uznemirenosti. Rezultati su pokazali kako u ispitnim razdobljima pri kraju nastavne godine 15 % sudionika ima iznadprosječno povišenu razinu emocionalne uznemirenosti kroz više godina, pa i na završetku srednje škole. Negativne automatske misli povezane sa strahom od neuspjeha za vrijeme učenja na kraju drugog i trećeg razreda dobro predviđaju razinu emocionalne uznemirenosti na kraju srednje škole, što upućuje na važnost negativnih kognitivnih procjena za dugoročne nepovoljne emocionalne ishode. Prediktivnost pozitivnih misli u predviđanju dugoročnih emocionalnih ishoda nije potvrđena. Rezultati se komentiraju u kontekstu Lazarusove teorije stresa i suočavanja te Beckova kognitivnog modela disfunkcionalnog i neadaptivnog ponašanja.