Quality estimation for Japanese Haiku poems using Neural Network

Kikuchi, Shinji; Kato, Keizo; Saito, Junya; Okura, Seiji; Murase, Kentaro; Yamamoto, Takakazu; Nakagawa, Akira

doi:10.1109/ssci.2016.7850030

Cited by 4 publications

(2 citation statements)

References 10 publications

Supporting

Mentioning

Contrasting

Unclassified

Order By: Relevance

“…The amount of equivalent research devoted to the study of haiku or related Japanese forms is less, perhaps reflecting its lower degree of popularity in the classical and contemporary poetry scene. Kikuchi et al (2016) used a machine learning approach to estimate the artistic quality of Japanese haikus. Their model is based on word- and sound-based vectors.…”

Section: What Is Haiku?mentioning

confidence: 99%

The Linguistic Structure of Haiku/Senryu and Its Evolution Over Time

Friedenberg,

Farrelly,

Cameron

et al. 2023

Empirical Studies of the Arts

View full text Add to dashboard Cite

Although computational linguistic methods have been applied to spoken and written text, they have only recently been used to study poetry. Here, we examine the linguistic components of contest-winning haiku and compare them to a control sample of poems published in an industry-standard journal. We look also at differences between haiku and senryu and what stylistic trends may have affected these poems over time. The results show that winning haiku are shorter than those in a representative journal. Journal poems also have fewer pronouns and more adjectives and nouns. All of the poems show a decrease in words over a decade-long time span. This trend may reflect changes in stylistic writing conventions. The length of such poems probably also relates to innate working memory span limitations. Haiku that limit the number of images and ideas within this limit likely facilitate cognitive processing and increase aesthetic appeal.

show abstract

Section: What Is Haiku?mentioning

confidence: 99%

The Linguistic Structure of Haiku/Senryu and Its Evolution Over Time

Friedenberg,

Farrelly,

Cameron

et al. 2023

Empirical Studies of the Arts

View full text Add to dashboard Cite

show abstract

“…Haiku je uslijed svoje formalne preciznosti i pravilnosti -silabički stih od 17 slogova (5-7-5) s usječnicom i dobnicom -posljednjih godina relativno često korišten u različitim varijantama brojčanog čitanja u Japanu i izvan njega, pogotovo u slučajevima "sučitanja" s računalom u kojima ljudi samo pomažu pripremiti tekstove i parametre analize, a računalni modeli poput neuronskih mreža analiziraju, pa i estetski procjenjuju tekstove (usp. Kikuchi et al 2016). Metoda analize u ovome radu polazi od čestoće ključnih riječi -dobnica i onih koje su s njima povezane -ali interpretacija tih podataka i pjesama u kojima se nalaze ostaje isključivo u domeni autora rada.…”

Section: Brojčano čItanjeunclassified

Dobnica u hrvatskom antologijskom haikuu

Škopljanac

2023

Suvremeni Pristupi U Izučavanju Japanskog Jezika I Kulture : Zbornik Radova Povodom Obilježavanja 20 Godina Katedre Za Japanolo

View full text Add to dashboard Cite

Sažetak: U radu se razmatra japanski poetski pojam kigo te njegovi mogući prijevodi i reartikulacije u kontekstu hrvatskoga pjesništva. Pozivajući se na genezu japanskoga haikua, u prvome dijelu (Temeljne definicije) utvrđuju se povijest i upotrebe naslovnoga pojma te njegovi bliži i dalji ekvivalenti u teoriji književnosti. Zatim se u drugom dijelu (Struktura i svrha dobnice) njegovo korištenje razmatra u širem kontekstu tematike haikua, pogotovo sezonske teme (kidai) ili netradicionalno određene teme pjesama bez dobnice (muki-kigo). U trećem se dijelu (Brojčano čitanje) predstavljaju razmatrane antologije te metodologija računalno potpomognutoga čitanja kojim se one obrađuju u četvrtome dijelu (Uvod u analizu korpusa). Završni dio rada (Kategorije i zaključak) sumira analizu i kategorizira dobnice hrvatskih haikua prema predstavljenim kategorijama, pri tome ocrtavajući njegove specifičnosti pomoću sličnosti i razlika u odnosu na japanski predložak Ključne riječi: teorija književnosti, računalno čitanje književnoga teksta, analiza poezije I. Temeljne definicije N aslovni neologizam odnosi se na japanski književni termin kigo (季語, doslovno "sezonska riječ" ili "sezonski izraz"), koji će ovaj članak nastojati obrazložiti u kontekstu opće teorije književnosti i hrvatske haiku prakse. Iz jezikoslovne perspektive predloženu bi upotrebu "dobnice" bilo točnije definirati kao semantičku promjenu, s obzirom da je ta riječ već zabilježena u rječničkome izvoru iz 18. stoljeća kao prijevod za latinsku riječ hora. Tamo se pojavljuje između riječi "čas", "vrime", "doba", "ura", i

show abstract

Computational Analysis of Differences in Indian and American Poetry

Praveenkumar¹,

Padmaja²

2019

Proceedings of International Conference on Computational Intelligence and Data Engineering

View full text Add to dashboard Cite

Quality estimation for Japanese Haiku poems using Neural Network

Cited by 4 publications

References 10 publications

The Linguistic Structure of Haiku/Senryu and Its Evolution Over Time

The Linguistic Structure of Haiku/Senryu and Its Evolution Over Time

Dobnica u hrvatskom antologijskom haikuu

Computational Analysis of Differences in Indian and American Poetry

Contact Info

Product

Resources

About