Splitska katedrala u ranome srednjem vijeku

Abstract

Raspravlja se o predromaničkoj fazi splitske katedrale, nastale preuređenjem antičkoga hrama (Dioklecijanova mauzoleja). Donose se osnovna povijesna vrela i sažeti prikaz historiografije koja se odnosi na ranosrednjovjekovne intervencije na građevini. Pozornost je usredotočena na liturgijski namještaj u kome se razlučuju tri skupine: pretkarolinška (od druge polovice VII. do druge polovice VIII. stoljeća), karolinška i rana postkarolinška (od druge polovice VIII. do kraja XI. stoljeća te kasna predromanička i rana romanička u XI. stoljeću.Ključne riječi: Split, katedrala, rani srednji vijek, liturgijski namještaj U dugom, petstoljetnom razdoblju ranoga srednjeg vijeka (između sredine VII. i kraja XI. stoljeća) u Dalmaciji, pa i na širemu istočnojadranskom prostoru uključujući i Istru, svoj su razvitak imale i stolne crkve. Neke među njima (novigradska, biogradska, biskupijska, dubrovačka) sagrađene su kao predromaničke građevine unutar razdoblja ranoga srednjeg vijeka. Mnoge druge katedrale od Istre do Boke kotorske podignute su kao antičke građevine, koje su u dugom razvitku imale i svoju predromaničku pregradbu isto kao i romaničku, gotičku i one kasnije, nastale u novom vijeku. Među njima najduži građevni kontinuitet ima splitska katedrala, koja je kao građevina ranija i od starokršćanskog doba, podignuta kao Jupiterov hram cara Dioklecijana i ujedno njegov mauzolej (Sl. 1). Predromaničku pregradbu Dioklecijanova mauzoleja dokazuju prije svega ostatci liturgijskog namještaja, koji su nađeni u velikom broju i koji su uglavnom suvremeni namještaju zadarske katedrale. Zadarske ulomke proučavao je među ostalim i Janko Belošević, pa u njegovu čast iznosim ovdje rezultate proučavanja ranosrednjovjekovne splitske katedrale, a u okviru svoga višegodišnjeg istraživanja predromanike u Dalmaciji. 1Jupiterov hram Dioklecijanove palače (također i u funkciji careva mauzoleja) bio je posvećen u ranom srednjem vijeku sv. Mariji.2 Srednjovjekovna vrela kao naslovnika crkve spominju i sv. Dujma, a ponegdje sv. Dujma, sv. Staša, i sv. Kuzmu i Damjana. Solinski mučenik sv. Dujam kao zaštitnik grada Splita i danas je popularni naslovnik splitske prvostolnice, u kojoj su dva svečeva oltara, premda je središnji oltar uvijek ostao posvećen sv. Mariji (odnosno njezinu Uznesenju) kao najstarijoj naslovnici.