Što je bolji prediktor uspjeha iz matematike i fizike - stavovi prema matematici ili kapacitet radnog pamćenja

Abstract

SažetakU istraživanjima se pokazalo kako su stavovi prema matematici značajan prediktor različitih ishoda u matematici, poput angažmana ili postignuća, ali i kasnije akademske izvedbe u matematici i prirodnim predmetima te uspjeha i upornosti u učenju matematike. Međutim, na hrvatskim uzorcima stavovi prema matematici i njihov odnos s uspjehom iz Matematike i Fizike slabo je istražen, kao i uloga radnog pamćenja u navedenome odnosu. Radno pamćenje snažno je povezano s izvedbom u zadacima iz matematike i stoga je od praktične koristi odrediti kakvu ulogu ima u odnosu stavova prema matematici i uspjeha iz Matematike i Fizike. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 178 učenika V. gimnazije u Zagrebu, u kojemu je podjednak omjer spolova. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju kako radno pamćenje i Percipirana korisnost matematike nisu značajni prediktori uspjeha iz Matematike i Fizike kada su u regresijsku jednadžbu uključeni i faceti stavova prema matematici, Naklonost prema matematici i Matematičko samopoimanje. Konačan model i zabilježeni medijacijski efekti imaju praktične implikacije i upućuju na daljnja istraživanja odnosa tih konstrukata.Ključne riječi: stavovi prema matematici, radno pamćenje, školski uspjeh UVOD Stavovi prema matematici Sve se više prepoznaje da, uz kognitivne faktore, afektivni faktori također imaju ključnu ulogu u podučavanju i učenju matematike (Majeed, Darmawan i Lynch, 2013). McLeod (1992) je pionir nove faze proučavanja afekata u obrazovanju iz matematike, odnosno reprezentirao je afektivnu komponentu kao tri subdomene: emocije, stavove i vjerovanja. U prijašnjim istraživanjima (npr.

Do Primary School Students Like Mathematics?

“…By looking into this issue, it was observed that in Croatia, the development of attitudes towards mathematics was monitored by gender, age, success and motivation and also that in the last 20 years, many studies have been conducted on this topic (Arambašić et al, 2005;Bušac, 2006;Pavlin-Bernardić, Ravić, & Borović, 2012;Novak & Brođanac, 2019). Concerning gender, most studies indicate that females generally have a more negative attitude towards mathematics than male examinees.…”