Teško ubojstvo ranije zlostavljane bliske osobe - izbor vrste i mjere kazne u sudskoj praksi

Abstract

Problematika obiteljskog nasilja u fokusu je hrvatske znanstvene išire javnosti zadnja dva desetljeća. O ovoj temi napisani su mnogi radovi, no mali je broj studija o slučajevima teškog ubojstva žrtava kojeje počinitelj ranije zlostavljao. Kako bi se pridonijelo raspravi i upotpunila uočena praznina u znanstvenoj i stručnoj literaturi, u prvomedijelu rada objašnjava se zašto je to kazneno djelo posebno u odnosuna ostale delikte nasilja. Upozorava se na činjenicu da žene nose pojačani rizik od gubitka života od počinitelja s kojim ih veže odnos bliskosti i da njihovo ubojstvo može predstavljati kulminaciju prethodnihrazličitih oblika zlostavljanja. S posebnom pažnjom analizira se postojeći normativni okvir za suzbijanje obiteljskih / intimnih ubojstava iobjašnjava zašto je zakonodavac za kazneno djelo iz čl. 111. toč. 3. propisao najtežu kaznu. U drugom dijelu rada istražena je sudska praksai provedena analiza na uzorku od 23 pravomoćne presude Vrhovnogsuda, 20 presuda županijskih te dvije presude Visokog kaznenog suda.Cilj je analize ustanoviti na koji način sudovi primjenjuju kompleksnapravila o izboru vrste i mjere kazne počiniteljima teškog ubojstva ranijezlostavljane osobe te pokušati u njima pronaći izvjesne zakonitosti, kaoi uočiti eventualna odstupanja.

Obiteljsko nasilje u doba bolesti COVID-19

“…179.a KZ/11 i kao kvalificirani oblik pojedinih kaznenih djela kada su ona počinjena prema bliskoj osobi. 39 Može se zaključiti da u domaćem zakonodavstvu kažnjiva ponašanja vezana za obiteljsko nasilje obuhvaćaju jako ši- 39 Osim navedenih izmjena, dodatno treba istaknuti da su i prekršajna odredba kojom je bilo regulirano obiteljsko nasilje te odredba koja je propisivala kazneno djelo nasilja u obitelji, bile predmetom brojnih izmjena koje su se odnosile, osim na propisanu kaznu, i na samu definiciju obiteljskog nasilja i na djelokrug mogućih počinitelja tog prekršaja, odnosno kaznenog djela.…”

Review of the Draft Proposal for the Eighth Amendment of the Criminal Code

“…Drugi je da bi takvo kazneno djelo teško udovoljilo načelu zakonitosti. 19 Treći je da bi femicid doveo u pitanje ustavnopravnu jednakost građana, tj. zabranu diskriminacije na osnovi spola odnosno roda.…”

“…Interamerički sud za ljudska prava donio je 2009. godine presudu u slučaju González i ostali protiv Meksika (poznat i kao slučaj Pamučno polje) utvrdivši da je Meksiko odgovoran za kršenje zabrane diskriminacije, prava na život, prava na čovječno postupanje, prava na osobnu slobodu, prava na pošteno suđenje, prava djeteta i prava na sudsku zaštitu triju mladih žena, od kojih su 18 Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, NN MU 3/18; dalje u tekstu: Istanbulska konvencija). 19 dvije bile maloljetne, a koje su 2001. godine silovane i ubijene u pamučnom polju, gdje su njihova tijela pronađena, pod nerazjašnjenim okolnostima. Interamerički sud utvrdio je da su mlade žene bile odabrane kao žrtve zbog svojeg spola i da su bile podvrgnute posebno okrutnom postupku.…”

A Critical Review of the Criminal Offence of Threa

“…Napominje se da, primjerice, policajac ili osoba sličnih svojstava također može biti žrtvom prijetnje. 19 Prijetnja se smatra tzv. supsidijarnim kaznenim djelom, pa će se uzeti da postoji prividni stjecaj između prijetnje iz § 241. i svih drugih kaznenih djela koja u biću sadrže element izricanja prijetećeg sadržaja, usprkos tome što je § 241. u pravilu uži od većine takvih djela.…”